Vegetarianism na fatuina le malo o le lalolagi e faʻaitiitia ai le faitau aofaʻi

Ioe, ioe, o le a sou manatu? O a mafaufauga e mafai ona oʻo mai i se faiʻai e osofaʻia e toxins e mafua ona o le pala o aano o manufasi i totonu o le tino? O le faʻaalia o faʻamaoniga o le paranoia, le amanaiaina o neuroses ma isi faʻalavelave o le neura e faʻateleina e ala i le 'ai o aano o manu ma e mafai foi ona faʻaosoina i latou. O lea la o manatu valea. 

Ia, tatou fai atu o loʻo i ai moni lava le "malo o le lalolagi", ma e fiafia e faʻaititia le faitau aofaʻi o le lalolagi. E talafeagai le manatu e sili atu ona faigofie le tuleia o tagata e fai le mea e sili atu ona faigofie, o mea e le manaʻomia ai ni uiga lelei. Ma o le ala lea o le faʻaumatia e ala i le faʻaleagaina ma mea leaga. Afai o oe o se tagata 'ai aano o manufasi ma e mafai ona e faʻatoʻilaloina lou fefe i le "mate i le fiaʻai" ina ia faʻaalu a itiiti ifo ma le ono masina e aunoa ma le 'ai o aano o manufasi, ona e matauina lea o le tele o suiga lelei i lou soifua manuia, e faʻatatau i oe ma le lalolagi o siomia oe. 

O le iloa tonu e leʻi mafatia au meaʻai, oona ia lava i hormones faʻalavelave, e le gata o le a faʻamalosia ai le puipuiga o le tino, ae faʻapea foʻi le malosi faaletino ma le mafaufau, e iai sona aafiaga lelei i le lelei o le olaga lautele. Ma e tele naua mea lelei o le vegetarianism e sili atu le faʻataʻitaʻiina e oe lava ia. 

Taumafai ma malamalama: afai na filifili le malo o le lalolagi e faʻaitiitia le faitau aofaʻi e ala i le faʻalauiloaina o meaʻai, ona: - a le o tagata o loʻo i ai e matua valea; - pe o lona uiga o le faʻaitiitia o tagata faʻaleagaina o loʻo taofia le tagata mai le siitia atu i se tulaga fou o le atinaʻe; – pe o lea latou te fai mai … lelei … i se upu, tagata e ʻai aano o manu.

O le autu o le malo o le lalolagi ua faagaeetia ai mafaufau o le toatele o tagata. Ae ui i lea, e tatau ona tatou iloa uma: afai o loʻo i ai a tatou lava, "malo" poto i o tatou ulu, lea e taʻitaʻia e tulafono sili ona faʻaletagata ma amio, ona leai lea o se malo o le lalolagi e aveesea au mea na ausia. E manino lava o le ala o le faʻaleleia o le tagata lava ia e le mafai ona matua lamolemole, ma o loʻo i ai maa tuʻia i luga. Ae e le o se mafuaaga lea e lafoai ai taumafaiga ina ia sili atu, ia sili atu le fiafia.

Ae o le uiga o tagata faatau i punaoa o le natura, le amanaiaina o tulafono o le ola mama ma amioga e fetaui lelei mo le faʻamatalaga o "auupega o le faʻaumatiaga tele." O lenei toilalo e amata iina, i le mafaufau, pe a faatauasoina o ia e le matapeʻapeʻa, lotoleaga, lotoleaga ma isi mea leaga. E sili ona faigofie le faʻamaonia o sea manatu na faia le vegetarianism mo le faʻaumatia, e pei o le 'ai o aano o manu e faʻavaeina ai le filemu ma fesoasoani e faʻateleina le fanau mai o fanau soifua maloloina. 

Afai ei ai se fuafuaga faʻapitoa mo le faʻaumatiaina o tagata e aunoa ma ni fana ma ni auupega faaniukilia, o lona faavae o le faʻaleagaina o le mafaufau. Ma talu ai ona o aano o manu e taofia ai le tuputupu aʻe o le tagata lava ia, ona - "ai le fasi e faʻasoa ai lona taunuuga!". 

PS Afai o mea uma o loʻo taʻua i luga e itiiti se mea e faʻamaonia ai oe o le vegetarianism o se tulaga talafeagai mo le atinaʻeina o tagata, ona tuʻu lea i le mafuaʻaga o le tulaʻi mai o se siama fou: nCoV e te mafaufau ai. E faʻaleagaina ai le tino i luga o le telefoni feaveaʻi, na iloa o le sili ona lamatia i tagata i aso nei. O lenei coronavirus muamua na aafia ai na o pe'a. Ona, e foliga mai, na aafia ai pusi Aferika mai peʻa. Ma o pusi, i le isi itu, e fafaga mo ... le gaosiga o mea manogi! Matou te faʻamoemoe o le a faia e tagata uma se faʻamatalaga manino: e le mafai ona e tauemu i le natura i lalo o le faʻaogaina o meaʻai, manogi ma fulufulu. O le tali a le natura e faigata, ae saʻo!

Tuua se tali