O le a le afaina o le ulu?

O le a le afaina o le ulu?

Afai o le faaupuga "head trauma" (TC) e fetaui tonu lava ma se te'i i le ulupo'o, po'o le a lava lona malosi, i tulaga fa'afoma'i, o le manu'a o le ulu e fetaui ma se te'i e mafua ai le fa'alavelave o le mafaufau, tusa lava pe puupuu. . O le tele o tulaga o le olaga e mafai ona taitai atu ai i manu'a o le ulu (ta'aloga, fa'apolofesa, ta'avale po'o fa'alavelave fa'alaua'itele, fa'alavelave fa'alotoifale, fa'ao'olima, pa'u, fe'ai i le ulu, fana, ma isi).

O NI MANATU FAATASI

  • Fa'aa'ai le mafaufau

O manu'a o le ulu e mafai ona mama pe ogaoga, fa'atasi ai ma so'o se fa'auilavea. O lona ogaoga e faʻalagolago i le i ai o faʻamaʻi intracerebral poʻo le i ai o se hematoma faaopoopo-cerebral, o le toto o loʻo i le va o le ulupoʻo ma le faiʻai. Mai se vaaiga fa'atino, o le fa'aleagaina o le fai'ai e feso'ota'i atu i faiga fa'avavevave-fa'aitiitiga (sili ona mata'utia) e nafa ma le fa'aloloa, tu'imomomo ma le sele malosi i totonu o le fai'ai lava ia. O nei malosi e mafai ona faʻalauteleina neu (selau faiʻai) ma o latou faʻaopoopoga axonal ("uaea"). O le mea moni, o le faiʻai mamafa e lata i le 1400 kalama o loʻo i ai lona lava inertia, aemaise lava talu ai e le faʻapipiʻi saʻo i le ponaivi o le ulu. I se aafiaga malosi tele, e taia e le faiʻai totonu o le ulupoʻo i tua ma luma, poʻo i itu, e pei o le tino o le tagata e faʻafuaseʻi ona faʻavavevave pe faʻaitiitia, e pei o se faʻalavelave i luma i totonu o se taavale. . O faiga e lua e masani ona feso'ota'i i se fa'alavelave o le sasa ma le kiki.

  • Uluai leiloa o le malamalama

E tutusa ma le tu'itu'i, o le lulu tele o le fai'ai o le a mafua ai le maofa o le cerebral, e mafua ai le leiloa o le mafaufau, ma ono mafua ai le faaleagaina o le faiʻai poʻo se hematoma. I se tulaga lautele, o le vave o le toe foi mai o le malamalama, o le tele foi lea o le avanoa e toe foi ai i le masani e aunoa ma ni aʻafiaga. I le isi itu, o le loloto ma le tumau o le leiloa o le mafaufau e sili atu ona popole ma e ono fetaui ma le i ai o le faiʻai faʻaleagaina. Ae ui i lea, o le vave toe foʻi i le masani e le lava e faʻamaonia aloaia ai le i ai o se manua o le faiʻai. O le mea lea, soʻo se amataga leiloa o le malamalama i le tulaga o le faʻalavelave e tatau ona manatu o se faʻailoga o le ogaoga, seʻia faʻamaonia i se isi itu, ma taʻitaʻia ai le mataʻituina o falemaʻi, e tusa lava pe leai se faʻaleagaina o le faiʻai i le tagata maʻi. CT scan po'o le MRI. Ae fa'aeteete, o le leai o se leiloa muamua o le malamalama e le mafai ona manatu o se fa'ailoga o se TC lelei. O le mea moni, E tusa ai ma se suʻesuʻega tele, o lenei leiloa muamua o le malamalama atonu o loʻo misi i le 50 i le 66% o mataupu pe a maua e le scanner se faʻamaʻi intracranial.

  • Tesea le ulupo

O le ogaoga o le manu'a o le ulu e le na'o le fa'alagolago pe iai se gau o le ulupo'o pe leai. E manino lava, o se gau o loʻo vaʻaia i luga o le x-ray e le tatau ona naʻo le pau lea o le faʻamaualuga o le ogaoga o le ulu o le ulu, o le mea lea e le faʻatinoina ai. O le mea moni, afai o le gau o le ulupoʻo e faʻaalia ai se faʻalavelave matuia, e lava e gau ai le ponaivi, ia lava e le manaʻomia se togafitiga faʻapitoa nai lo analgesics e faʻafilemuina ai le tiga. E mafai la ona mafatia se tasi i le gau o le ulupoo e aunoa ma se fa'aleagaina o le fai'ai po'o le hematoma. E mafai foi ona mafatia se tasi mai se hematoma ogaoga intracranial, ma o lenei, i le leai o se gau o le ulupoo. O nisi e manatu foi o le gau e fetaui ma le faʻafefe o le galu teʻi lea o le a mou atu i luga o le fogaeleele nai lo le sosolo loloto i totonu o le faiʻai, ma puipuia ai le fausaga o le faiʻai, e pei o le atigi. o se fuamoa. Ae ui i lea, o le matauina o se laina gau, aemaise lava i le tulaga faaletino, e tatau ona faʻamalosia le faʻaeteete ona o le faʻateleina o le lamatiaga o le atiaʻe o se hematoma faaopoopo-dural (tulaga faʻateleina i le 25).

Tele ituaiga o manu'a

  • hematomas faaopoopo

O loʻo tu i le va o foliga i totonu o le ulupoo ma le pito i luga o le faiʻai, o nei hematomas faaopoopo-cerebral e fetaui ma le aoina o toto e masani ona fesoʻotaʻi ma le saeia o vaʻa venous lelei o loʻo tuʻuina atu ai le tolu paʻu o loʻo siomia ai le faiʻai (o le meninges) o loʻo i ai. i lalo ole ponaivi. Fa'avavevave-fa'aitiiti fa'ailoga e mafai ona mafua ai nei loimata. O nei maninges e tolu e aofia ai se puipuiga o le cerebral lea e le lava pe a tupu se faʻalavelave matuia.

I le faʻatinoga, matou te vaʻaia:

· O le e ta'ua o le hematomas "subdural"., o loʻo i le va o maninges e lua (le arachnoid ma le dura, le pito i fafo). Fa'afeso'ota'i i le sasae o le vena po'o le a'afiaga o se fa'ama'i o le cerebral contusion, o le hematoma subdural e mafai ona tupu vave pe a mae'a le manu'a o le ulu (vave coma) pe mulimuli ane. O le taotoga e taua tele i le tele o mataupu pe a iai se lamatiaga o le faʻamalosi o le faiʻai. E aofia ai le aveeseina o le hematoma.

· O le hematomas faaopoopo-dural, o loʻo i le va o le pito i totonu o le ponaivi o le ulupoʻo ma le dura. Aemaise lava le tino, hematomas extra-dural e fesoʻotaʻi ma le i ai o se manuʻa o le alātoto ogatotonu. Faatasi ai ma ni tuusaunoaga (extra-dural hematoma o le laʻititi laʻititi ma e talia lelei e le tagata maʻi), o lenei ituaiga o hematoma e manaʻomia ai faʻalavelave faʻafuaseʻi (trepanation) e faʻamoemoe e aveese ai lenei aoina o le toto lea e faʻamataʻu ai foi e faʻamalosi le faiʻai.

  • Manu'a i totonu ole cerebral

 

E aofia ai le tele o ituaiga o osofaʻiga, faʻapitonuʻu poʻo faʻasalalau, lea e mafai ona fesoʻotaʻi ma e faʻalavelave uma ai le faʻasologa. O manu'a ta'itasi o le ulu e fa'apitoa.

O se manu'a o le ulu e mafai ona o faatasi i se vaega o le sekone e:

·       Bruises luga ole fai'ai. E fetaui ma manu'a e mafua mai i le faʻafesoʻotaʻi o luga o le faiʻai ma foliga i totonu o le ponaivi o le ulu, e ui lava i le maninges. O fa'alavelave e a'afia ai le pito i luma ole fai'ai fa'apea fo'i le tua (return shock) ma le vaega fa'aletino. Hematoma, necrosis i le nofoaga o le tafe toto, edema poʻo tamaʻi toto toto i luga o le faiʻai e mafai.

·       Faʻaleagaina neu, poʻo faʻaleagaina axonal. O le mea moni, o vaega ma'oti e lua o lo'o fausia ai le fai'ai ma ta'ua o mea papa'e (i le ogatotonu) ma le efuefu (ufiufi le mea papa'e i fafo), e le tutusa le mamafa ma o le mea lea, e ese le inertia. I le taimi o se aʻafiaga, o le sone o le vavaeeseina o laulau e lua o le a faʻaloloa pe sele, faʻaleagaina ai neu e ui atu ai.

Pe tolopoina pe a mavae ni nai minute po o itula, e ala i le:

·       Edema, i se isi faaupuga o le faaputuputuina o le vai lea o le a faateleina ai le mamafa i totonu o le faiʻai ma lenei, faataamilo i le manuʻa i itula mulimuli ane o le faalavelave, faatasi ai ma le lamatiaga o le atiaʻe o le toto maualuga o le intracranial ma le taofiofia o le tele o le faiʻai i le isi itu (so- ua ta'ua o le “engagement” syndrome).

·       Ischemia, fefe tele, i se isi faaupuga o le faaitiitia o le okesene i le faiʻai aano o loʻo fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le vascularization, pe a maeʻa le faʻalavelave poʻo le atinaʻeina o le edema compressive. O se fa'asologa o gaioiga fa'aolaola e mafai ona o'o atu ai i le oti sela o neu o lo'o a'afia ai.

·       Fa'amama toto (hematomas)

Tuua se tali