O le a le mea e tatau ona iloa e se tagata tafafao maimoa e uiga i le vegetarianism i Iapani?

O Iapani o le fale o le tele o meaʻai e pei o le tofu ma le miso ua lauiloa i le lalolagi atoa, aemaise lava i tagata fai meaʻai. Ae ui i lea, o le mea moni, e mamao lava Iapani mai le avea o se atunuu e fiafia i meaʻai.

E ui lava o Iapani sa masani i fualaau faisua i aso ua mavae, ua suia atoa e Westernization lana faiga taumafa. O le taimi nei ua tele aano o manufasi, ma ua iloa e le toʻatele o tagata o le mauaina o aano o manufasi, iʻa, ma susu e lelei tele mo lo latou soifua mālōlōina. O le mea lea, o le avea ma se tagata fai mea'ai i Iapani e le faigofie. I totonu o se sosaiete e matua fautuaina le taumafaina o meaʻai manu, e masani ona faʻaituau tagata i le auala e 'ai ai meaʻai.

Ae ui i lea, o le a mafai ona tatou mauaina le tele o ituaiga oloa soya i faleoloa. O le a fiafia i latou e fiafia i le tofu pe a va'ai fata o lo'o tumu i ituaiga tofu eseese ma oloa fa'aleaga masani fa'afefete mai soya ma le manogi malosi ma le tofo. E maua mai le puaa o le susu soya, lea e faia pe a vevela.

O nei mea'ai e masani ona fa'atasi ma i'a ma limu i fale'aiga ma e ta'ua o le “dashi”. Ae a e kukaina e oe lava ia, e mafai ona e faia e aunoa ma le iʻa. O le mea moni, o nei mea'ai e suamalie pe a na'o le masima po'o le soya soya e fa'amu ai. Afai o lo'o e nofo i se Ryokan (Tami ma futon faletalimalo) po'o se fale kuka, e mafai foi ona e taumafai e fai ni saimini Iapani e aunoa ma se dashi. E mafai ona e fa'amasima i le soya soya.

Talu ai o le tele o ipu Iapani e faia i le dashi poʻo nisi ituaiga o meaʻai manu (tele iʻa ma iʻa), e matua faigata lava ona maua ni meaʻai i faleaiga Iapani. Peitaʻi, e iai. E mafai ona e okaina se ipu araisa, o meaʻai masani a Iapani. Mo mea'ai pito, fa'ata'i piko fualaau faisua, tofu falai, atigi ku'i, fualaau faisua tempura, saimini falai, po'o le okonomiyaki e aunoa ma aano ma sosi. Okonomiyaki e masani ona iai fuamoa, ae e mafai ona e fai atu ia i latou e kuka e aunoa ma fuamoa. E le gata i lea, e tatau ona lafoai le sosi, lea e masani ona aofia ai meaola manu.

E mafai ona faigata ona faʻamatalaina i Iapani mea tonu e te le manaʻo ai i lau ipu, aua o le manatu o le "vegetarianism" e le o faʻaaogaina lautele e i latou ma e mafai ona fenumiai. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai e te fai atu e te le manaʻo i aano o manufasi, latou te ofoina atu ia te oe le povi poʻo le sua moa e aunoa ma le aano moni. Afai e te manaʻo e aloese mai meaʻai poʻo iʻa, e tatau ona e matua faʻaeteete, aemaise lava le faʻaeteete i le dashi. 

O le supo miso e tu'uina i fale'aiga Iapani e toetoe lava o taimi uma e aofia ai i'a ma mea'ai sami. E faapena foi mo saimini Iapani e pei o le udon ma le soba. Ae paga lea, e le mafai ona fai i faleaiga e kuka nei ipu Iapani e aunoa ma le dashi, aua o le dashi o le mea lea e fai ma faavae o meaʻai Iapani. Talu ai o sausi mo saimini ma isi ipu ua uma ona saunia (aua e manaʻomia le taimi, o nisi taimi o ni nai aso), e faigata ona ausia le kuka taʻitoʻatasi. E tatau ona e faʻafeiloaʻi i le mea moni o le tele o meaʻai o loʻo ofoina atu i faleaiga Iapani o loʻo i ai meaʻai mai manu, e tusa lava pe le o manino.

Afai e te manaʻo e aloese mai le dashi, e mafai ona e asiasi i se faleaiga Iapani-Italia e te maua ai pizza ma pasta. E mafai ona e ofoina atu ni mea'ai mea'ai ma atonu e fai pizza e aunoa ma se sisi, e le pei o faleaiga Iapani, e masani lava ona kuka pe a uma ona maua le poloaiga.

Afai e te le mafaufau i mea'ai e si'osi'omia e i'a ma i'a, o fale'aiga sushi atonu o se filifiliga foi. E le faigata ona talosaga mo se sushi faapitoa, aua o le sushi e tatau ona faia i luma o le tagata faatau.

E le gata i lea, o fale falaoa o se isi nofoaga e alu i ai. O faifalaoa i Iapani e fai lava si ese mai mea tatou te masani ai i Amerika poʻo Europa. Latou te ofoina atu falaoa eseese ma meaai mama eseese, e aofia ai siamu, fualaau aina, sana, pi, pulou, kari, saimini, lauti, kofe ma isi mea. E masani ona iai a latou falaoa e leai ni fuamoa, pata ma le susu, lea e talafeagai mo vegans.

I le isi itu, e mafai ona e asiasi i se fale'aiga vegetarian po'o macrobiotic. E mafai ona e lagona le tele o le mapusaga iinei, o le mea sili o tagata iinei e malamalama i meaʻai meaʻai ma e le tatau ona e alu i luga o le sami e aloese ai mai manu i lau taumafataga. Macrobiotics ua faʻatupuina uma i nai tausaga ua tuanaʻi, aemaise lava i tamaitai talavou o loʻo popole i o latou foliga ma le soifua maloloina. O lo'o fa'atupula'ia fo'i le aofa'i o fale'aiga mea'ai.

O le upegatafa'ilagi o lo'o i lalo o le a fesoasoani ia te oe e su'e se fale'aiga mea'ai.

Pe a faʻatusatusa i le US poʻo Europa, o le manatu o le vegetarianism e leʻi lauiloa tele i Iapani, o lea e mafai ai ona faʻapea o Iapani o se atunuʻu faigata mo tagata vegetarian e nonofo ai pe malaga i ai. E talitutusa ma le US e pei ona i ai i le 30 tausaga talu ai.

E mafai ona faʻaauau pea le avea ma se meaʻai aʻo e faimalaga i Iapani, ae ia faʻaeteete. E te le tau amoina ato mamafa e tumu i oloa mai lou atunuu, fa'ata'ita'i oloa fa'alotoifale – vegetarian, fou ma maloloina. Faamolemole aua le fefe e alu i Iapani ona e le o se atunuu sili ona fiafia i meaʻai.

O le tele o Iapani e le iloa tele e uiga i vegetarianism. E talafeagai le taulotoina o fuaiupu e lua i le gagana Iapani o lona uiga "Ou te le 'ai aano o manu ma iʻa" ma le "Ou te le 'ai dashi", o le a fesoasoani lea ia te oe e 'ai suamalie ma toafilemu. Ou te faʻamoemoe e te fiafia i meaʻai Iapani ma fiafia i lau malaga i Iapani.  

Yuko Tamura  

 

Tuua se tali