Fa'aletonu lapola (manic depression)

Fa'aletonu lapola (manic depression)

O le a le ma'i pipili?

Le maʻi pipili ose fa'aletonu tuga o le mafaufau e fa'aalia i vaega fesuia'i o le "maua'iga maualuga", fa'atasi ai ma le fa'atupula'ia o le malosi ma le hyperactivity, ma vaega o le maualalo o lagona (tulaga fa'anoanoa).

O nei vaega o le "manic-depressive" o loʻo vaʻavaʻai ma vaitau e masani ai le lagona ma mautu, mo le umi o taimi eseese.1.

I le taimi o le "manic", o le tagata e itaitagofie, faʻafefeteina, lagona le manaʻomia o le moe, tautala tele, ma e masani ona faʻaalia le faʻateleina o le manatu o le tagata lava ia, e oʻo lava i se lagona o le pule aoao. I le isi itu, i taimi o faʻalavelave faʻalavelave, o lona malosi e le masani ai, o lona lagona e faʻanoanoa, faʻanoanoa, faʻatasi ai ma le leiloa o le fiafia i gaioiga eseese ma galuega faatino. 

O se tasi lea o faʻamaʻi faʻapitoa masani, e aʻafia ai le 1 i le 2,5% o le faitau aofaʻi. O le ma'i e masani lava ona aliali mai i talavou matutua (i lalo ifo o le 25) ma toe tupu. O le vaega muamua e soso'o ai ma isi vaega o fa'aletonu o lagona i le 90% o mataupu.

Ose fa'aletonu e mafua ai le tele o fa'afitauli fa'ale-agafesootai, fa'apolofesa ma fa'alagona ma e masani ona o'o atu ai i taumafaiga e pule i le ola. Ua aloaia e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO) o le lona fitu o mafuaʻaga o le le atoatoa i le tausaga o le olaga i le 15 i le 44 tausaga le matutua, mai faʻamaʻi uma.

Fa'atupuina o fa'ama'i pipisi

O le ma'i pipili e fa'aalia i le fa'asologa o vaega ma toe fa'asolosolo soo, tusa lava pe i lalo o togafitiga.

O le lamatiaga o le pule i le ola o loʻo avea pea ma popolega autu e fesoʻotaʻi ma lenei faʻamaʻi. E le gata i lea, mo mafua'aga fa'ale-natura e le o malamalama lelei i ai, o fa'ama'i pipili e masani ona feso'ota'i ma le fa'atuputeleina o a'afiaga o le fatu, fa'atasi ai ma fa'ama'i pipisi ma fa'ama'i.

O suʻesuʻega ua faʻaalia ai, mo nei mafuaʻaga uma, o le umi o le ola o tagata mamaʻi e maua i le maʻi pipili e tusa ma le 10 i le 11 tausaga e itiiti ifo nai lo le faʻamoemoe o le ola o le isi vaega o le faitau aofaʻi.2.

O a fa'ailoga o le ma'i pipili? 

O lenei ma'i, sa ta'ua muamua ma'i fa'anoanoa po'o manic depression, e sau i le tele o ituaiga. O le mea lea, o le ma'i pipili e mafai pe le mafai foi ona faʻatasi ma faʻamaoniga o le mafaufau (pei o le mafaufau, faʻasesega). E mafai ona latou, e tusa ai ma le HAS:

  • hypomanic (fa'ailoga tutusa ae itiiti le malosi nai lo le taimi e ta'ua o le "manic" vaega);
  • maniacs e aunoa ma ni fa'ailoga o le mafaufau;
  • maniacs ma fa'ailoga psychotic;
  • vaivai pe feololo le atuatuvale;
  • matua atuatuvale e aunoa ma ni faailoga o le mafaufau;
  • matua fa'anoanoa fa'atasi ma fa'ailoga psychotic
  • fefiloi (mania ma le atuatuvale tu'ufa'atasia) e aunoa ma ni fa'ailoga o le mafaufau;
  • fefiloi ma faailoga o le mafaufau.

O le lomiga lata mai o le Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, le DSM-V, lomia i le 2014, ua fuafua e faavasega ituaiga eseese o le ma'i pipili e pei ona taua i lalo:

  • ituaiga I bipolar disorder, fa'aalia i le iai o le manic po'o le fa'afefiloi.
  • ma'i pipili ituaiga II, e fa'aalia i le tupu mai o se tasi po'o le sili atu o fa'alavelave fa'anoanoa ma le itiiti ifo ma le tasi le mea o le hypomania.
  • ma'i pipili e le'o fa'amaonia.

E ui o le a'afiaga o le fa'ama'i e lava uiga, ae o fa'ailoga ta'itasi e eseese mai lea tagata i lea tagata. I nisi, o faʻamaoniga o le atuatuvale o le a sili atu nai lo isi mea uma, ae o isi o le le mautonu, sili atu le malosi poʻo le osofaʻiga o le a pulea.

O le vaega o le manic e faʻaalia i se lagona faʻalauteleina, faʻateleina le taua o le tagata lava ia, manatu o le mamalu.

E masani lava, o le tagata i le vaega manic e lagona le manaʻoga e talanoa i taimi uma, e tuʻuina atu ona manatu e le mafaitaulia, e tumu i le malosi ma faia ni galuega poʻo ni gaioiga i le taimi e tasi. Ua fa'aitiitia lona mana'omia mo le moe (na te lagona le malolo pe a uma le 3 pe 4 itula o moe) ma e faigofie ona ita. O lenei vaitau e le itiiti ifo ma le vaiaso, o loʻo iai i le aso atoa toetoe lava o aso uma.

O le Hypomania e faʻaalia i le ituaiga tutusa o faʻailoga, ma le malosi maualuga faifai pea ae sili atu "masani".

I le taimi o le atuatuvale, o loʻo i ai le faʻaitiitia o le fiafia poʻo le fiafia i le toetoe o mea uma i aso uma, faʻagesegese le mafaufau (poʻo, o nisi taimi, le mautonu), vaivai tele, ma atonu o le taʻusalaina poʻo le tele o le faʻatauvaʻa, faʻaitiitia le malosi e faʻamalosi ai. E mafai ona tupu mafaufauga o le pule i le ola. E tusa ai ma nisi o suʻesuʻega, o le pasene o taumafaiga e pule i le ola e eseese i le va o le 20 ma le 50% (HAS Iuni 2014).

O nei fa'a'ailoga e le o iai uma, ae o fa'ailoga fa'ata'ita'iga e fa'avae i luga o le iai o se tu'ufa'atasiga taua o le tele o ia mea. I le toetoe lava tolu kuata o tagata e maua i le ma'i pipili, o lo'o i ai isi fa'afitauli e pei o le popole, fa'alagolago i le ava malosi po'o isi mea, ma isi.1.

E taua le maitauina o le maʻi pipili e eseese le ogaoga, ma o faʻaaliga atonu e sili atu pe itiiti foi le iloa e i latou o loʻo siomia oe. O le tele o taimi o lo'o i ai pea le tuai o su'esu'ega, po'o le fenumia'i i le va o le "fa'apitoa" fa'anoanoa ma le manic depression.

 

O ai e mafai ona a'afia ile ma'i pipili?

O mafuaʻaga o le maʻi pipili e leʻo iloa lava. Atonu e tele fa'atupu, e a'afia ai mea tau kenera ma le si'osi'omaga.

Mai se vaaiga faʻale-aganuʻu, e iloa o loʻo i ai ni faʻalavelave i le neurotransmitters i le faiʻai o tagata afaina. O le mea lea, o vaega o le mania e fesoʻotaʻi ma se maualuga maualuga o le norepinephrine.

E a'afia fo'i a'afiaga fa'atupu: o le a'afiaga o le ma'i pipili e sili atu pe a maua e se tasi o le aiga.4.

Ma le mea mulimuli, o elemene mai fafo e mafai ona faʻalauiloa pe faʻaosoina le faʻamaʻi. O le tulaga lea i faʻalavelave faʻafuaseʻi e tutupu i le amataga o le olaga, faʻapea foʻi ma le tele o isi faʻalavelave poʻo mea o suiga (taimi, maʻitaga, fesuiaiga o hormonal)5.

Tuua se tali