Tala'aga o vegetarianism: Europa

A o leʻi amataina le vaitau o le aisa, pe a ola tagata, pe a le o le parataiso, ae i se tau manuia atoatoa, o le galuega autu o le faʻapotopotoina. O le tuliga ma le fausiaina o povi e laiti nai lo le aoina ma le faʻatoʻaga, e pei ona faʻamaonia e mea moni faasaienisi. O lona uiga e le'i 'ai aano o tatou tuaa. O le mea e leaga ai, o le masani o le 'ai o aano o manu, na maua i le taimi o faʻafitauli o le tau, o loʻo faʻaauau pea pe a maeʻa le solomuli o le glacier. Ma o le 'ai o aano o manufasi ua na'o se masani fa'ale-aganu'u, e ui lava ina tu'uina mai e le mana'oga e ola i se taimi pu'upu'u (fa'atusatusa i le evolusione).

O le tala faasolopito o le aganuu o loʻo faʻaalia ai o le vegetarianism sa tele lava le fesoʻotaʻi ma se tu ma aga faʻaleagaga. E faapena foʻi i Sasaʻe anamua, lea na tulaʻi mai ai le talitonuga i le toe faafouina o se tagata i se uiga faaaloalo ma le faaeteete i manu o ni tagata e iai se agaga; ma i Sasaʻe Tutotonu, mo se faʻataʻitaʻiga, i Aikupito anamua, e le gata ina le 'ai e ositaulaga aano o manu, ae e leʻi paʻi foi i tino o manu. O Aikupito anamua, e pei ona tatou iloa, o le nofoaga na fanau mai ai se faiga faʻatoʻaga malosi ma lelei. O aganuu a Aikupito ma Mesopotamia na avea ma faavae o se mea patino “faatoaga” vaaiga i le lalolagi, - lea e suia ai e le vaitau le vaitau, e alu le la i lona liʻo, o le taamilosaga o le ki lea i le mautu ma le manuia. Na tusia e Pliny the Elder (TA 23-79, tusitala o talafaasolopito faalenatura i le Tusi XXXVII. TA 77) e uiga i aganuu anamua a Aikupito: “O Isis, o se tasi o atua fafine e sili ona pele o Aikupito, na ia aoaoina i latou [e pei ona latou talitonu] i le poto o le taoina o falaoa mai cereals na ola muamua i vao. Peitaʻi, i le vaitaimi muamua atu, na ola ai tagata Aikupito i fua, aʻa, ma laau. Sa tapuaʻia le atua fafine o Isis i Aikupito atoa, ma na fausia ai ni malumalu matagofie mo lona mamalu. O ona ositaulaga, na tauto i le mama, sa tatau ona ofuina ofu lino e aunoa ma se faʻafefiloi o alava manu, e aloese mai meaʻai manu, faʻapea foʻi ma fualaau faisua na manatu e le mama - pi, kaliki, aniani masani ma leeks.

I le aganuʻu a Europa, lea na tupu aʻe mai le "Greek miracle of philosophy", o le mea moni, o siʻuleo o nei aganuu anamua e faʻalogoina - ma a latou tala faʻasolopito o le mautu ma le manuia. E manaia lena Na faaaogā e le ʻau atua o Aikupito faatusa o manu e faaoo atu ai se feʻau faaleagaga i tagata. O lea la, o le atua fafine o le alofa ma le matagofie o Hathor, o le na foliga mai i foliga o se povi matagofie, ma o le taʻifau faoa o se tasi o foliga o Anubis, le atua o le oti.

O atua Eleni ma Roma e iai foliga ma masaniga faaletagata. Faitauina o le "Myths of Ancient Greece", e mafai ona e iloa feteenaiga o augatupulaga ma aiga, vaai i uiga masani o tagata i atua ma toa. Ae maitau- na 'ai atua le nectar ma le ambrosia, sa leai ni ipu aano o manu i luga o la latou laulau, e le pei o tagata ola, sauā ma vaapiapi mafaufau. E le iloa la i le aganuu a Europa sa i ai se tulaga lelei - o le ata o le Atua, ma le vegetarian! "O se 'alofaga mo na meaola pagatia oe na muamua taumafai e 'ai aano o manufasi e mafai ona avea o se matua leai lava ma le leai o se mea e ola ai, talu ai na latou (tagata anamua) na maua ni masaniga faʻafefe toto e le o le tuʻinanau i o latou manaʻoga, ae le o le faʻaogaina. uiga fa'aletonu i le lotolotoi o le tele o mea uma e tatau ai, ae ona o le mana'omia. Ae o le ā se faamolemolega e mafai ona iai mo i tatou i o tatou taimi?' o le alaga lea a Plutarch.

Na manatu tagata Eleni o meaʻai laau e lelei mo le mafaufau ma le tino. Ae peitai, e pei o le taimi nei, sa i ai le tele o fualaau faisua, sisi, falaoa, suauu olive i luga oa latou laulau. E lē o se mea na tupu fua le avea o le atua fafine o Athena ma leoleo o Eleni. O le sasaina o se maa i se tao, sa ia totoina se laau olive, lea na avea ma faailoga o le manuia mo Eleni. O le tele o le gauai atu i le faiga o taumafa tatau Faifeau Eleni, faifilosofia ma tagata afeleti. E fiafia uma i latou i mea'ai laau. E mautinoa lava o le faifilosofia ma le matematika Pythagoras o se tagata fai mea'ai malosi, na amataina o ia i le malamalama faalilolilo anamua, e le gata i le faasaienisi, ae o le gymnastics foi na aoaoina i lana aoga. O le au soo, e pei o Pythagoras lava ia, na aai i falaoa, meli ma olive. Ma o ia lava na ola i se olaga umi tulaga ese mo na taimi ma tumau ai i se tulaga lelei faaletino ma faalemafaufau seia oo i lona matua. Na tusi Plutarch i lana lauga i le On Meat-Eating: “E mafai ona e fesili mai po o ā māfuaaga na lē ʻai ai e Pythagoras aano o manu? Mo laʻu vaega, ou te fesiligia le fesili i lalo o le a le tulaga ma pe o le a le tulaga o le mafaufau o se tagata na muamua filifili e tofo i le tofo o le toto, faʻaloaloa ona laugutu i le aano o se tino oti ma teuteu lana laulau i tino oti, pala, ma pe faʻapefea ona ia ona ia faatagaina lea o ia lava e taʻua vaega o mea i se taimi e lei mamao atu o loo tagituʻi ma tafe, gaoioi ma ola ai … Ona o le tino, ua tatou gaoia ai mai ia i latou le la, le malamalama ma le ola, lea ua ia i latou le aiā e fananau mai ai. Vegetarian o Socrates ma lona soo Plato, Hippocrates, Ovid ma Seneca.

Faatasi ai ma le oʻo mai o manatu faʻa-Kerisiano, na avea le vegetarianism ma vaega o le filosofia o le faʻasaʻo ma le faʻamaualuga.. Ua iloa o le toatele o uluai tama o le ekalesia sa tausisi i le taumafataga o mea'ai, faatasi ai ma Origen, Tetullian, Clement of Alexandria ma isi. Na tusi le aposetolo o Paulo i lana Tusi i Roma: “Aua neʻi faaleagaina galuega a le Atua ona o meaʻai. E mamā mea uma, ae e leaga le tagata e ʻai e faaosooso ai. E lelei ona aua neʻi ʻai i aano o manu, aua le inu uaina, ma aua neʻi faia se mea e tausuai ai lou uso, pe tausuai ai, ma vaivai ai.”

I le Vaitau Tutotonu, o le manatu o le vegetarianism o se taumafataga talafeagai e ogatasi ma le natura o le tagata na leiloa. Sa ia latalata i le manatu o le aceticism ma le anapogi, faamamaina o se auala e faalatalata atu ai i le Atua, salamo. E moni, o le toʻatele o tagata i le Vaitau Tutotonu na ʻai itiiti aano o manu, pe e leʻi aai foʻi. E pei ona tusia e le au tusitala talafaasolopito, o taumafa masani a le tele o Europa e aofia ai fualaau faisua ma cereals, e seasea lava meaʻai susu. Ae i le Renaissance, o le vegetarianism o se manatu na toe foʻi mai i faiga masani. O le tele o tusiata ma saienitisi na mulimuli i ai, ua lauiloa o Newton ma Spinoza, Michelangelo ma Leonardo da Vinci sa lagolagoina se meaʻai faʻavae, ma i le New Age, Jean-Jacques Rousseau ma Wolfgang Goethe, Lord Byron ma Shelley, Bernard. O Shaw ma Heinrich Ibsen sa mulimuli i le fai mea'ai.

Mo mea uma "faʻamalamalamaina" vegetarianism na fesoʻotaʻi ma le manatu o le natura o le tagata, le mea saʻo ma le mea e taʻitaʻia ai le lelei o le tino ma le atoatoa faaleagaga. O le XNUMXth seneturi sa masani ona mataʻutia manatu o le "natura", ma, ioe, o lenei tulaga e le mafai ona aafia ai mataupu o taumafa tatau. Cuvier, i lana lauga i meaʻai, na atagia ai:E foliga mai e fetuutuunai le tagata i le fafagaina o fuala'au aina, a'a ma isi vaega suamalie o laau. Na ioe foi Rousseau ia te ia, ma le le fiafia e le 'ai aano o manufasi (lea e seasea mo Farani ma lana aganuu o le gastronomy!).

Faatasi ai ma le atinaʻeina o pisinisi, o nei manatu na leiloa. Ua toetoe lava a faʻatoʻilaloina e le malo le natura, o le faʻaleleia o povi ua faia i luga o tulaga tau alamanuia, o aano o manu ua avea ma oloa taugofie. E tatau ona ou fai atu o lena taimi i Egelani na tulai mai i Manchester le “British Vegetarian Society” muamua i le lalolagi. O lona foliga mai na amata mai i le 1847. O le au foafoa o le sosaiete na taaalo ma le fiafia i uiga o upu "vegetus" - maloloina, malosi, fou, ma "fualaau aina" - fualaau faisua. O le mea lea, o le kalapu a Peretania na faʻamalosia ai le atinaʻeina fou o le vegetarianism, lea na avea ma se gaioiga faʻaagafesootai malosi ma o loʻo faʻaauau pea.

I le 1849 na lomia ai le tusi talaaga a le Vegetarian Society, The Vegetarian Courier. O le "Courier" na talanoaina mataupu o le soifua maloloina ma le olaga, lomia fua ma tala tusitusi "i luga o le mataupu." Lolomiina i lenei mekasini ma Bernard Shaw, e lauiloa i lona atamai e le itiiti ifo nai lo vaisu vegetarian. Sa fiafia Shaw e faapea: “O manu o aʻu uō. Ou te le 'ai a'u uo.” E iai fo'i ia te ia se tasi o fa'aupuga sili ona ta'uta'ua e fa'atatau i fuala'au: “A fasi e se tagata se taika, na te ta'ua o se ta'aloga; pe a fasioti e le taika se tagata, e manatu o ia o le fia toto.” E le fa'aPeretania le Igilisi pe ana latou le fa'amamafa i ta'aloga. E leai se tuusaunoaga o tagata fai mea'ai. Ua fa'atuina e le Vegetarian Union lana lava sosaiete ta'aloga - Kalapu ta'aloga fai mea'ai, o ona sui sa fa'alauiloaina le ti'eti'e uila fa'aonaponei ma afeleti. O sui o le kalapu i le va o le 1887 ma le 1980 na setiina le 68 a le atunuu ma le 77 i le lotoifale i tauvaga, ma manumalo ai i pine auro e lua i Taaloga Olimipeka IV i Lonetona i le 1908. 

I se taimi mulimuli ane nai lo Egelani, na amata ona fai ni faiga fa'aagafesootai i le konetineta. I Siamani o le talitonuga o le vegetarianism sa matua faafaigofieina e le salalau o le theosophy ma anthroposophy, ma muamua, e pei o le tulaga i le 1867th seneturi, na faia ai sosaiete i le tauiviga mo se olaga soifua maloloina. O lea, i le 1868, na faavaeina ai e le faifeau o Eduard Balzer le "Union of Friends of the Natural Way of Life" i Nordhausen, ma i le 1892 na fausia ai e Gustav von Struve le "Vegetarian Society" i Stuttgart. O sosaiete e lua na tuufaatasia i le XNUMX e fausia ai le "German Vegetarian Union". I le amataga o le seneturi lona luasefulu, na faʻalauiloaina ai le vegetarianism e anthroposophists na taʻitaʻia e Rudolf Steiner. Ma o le fuaitau a Franz Kafka, e faʻatatau i iʻa aquarium: "E mafai ona ou tilotilo atu ia te oe ma le toʻa, ou te le toe 'ai ia te oe," na avea ma apaʻau moni ma liliu atu i le mautauave a vegetarians i le lalolagi atoa.

Talafaʻasolopito o vegetarianism i Netherlands fa'atasi ma igoa ta'uta'ua Ferdinand Domel Nieuwenhuis. O se tagata lauiloa lautele o le afa lona lua o le XNUMXth seneturi na avea ma puipuiga muamua o le vegetarianism. Na ia finau e faapea, o se tagata malamalama i se sosaiete amiotonu e leai sana aia e fasi ai manu. O Domela o se tagata faʻaagafesootai ma anarchist, o se tagata o manatu ma tuʻinanau. Na ia lē taulau ona faailoa atu i ona tauaiga le fai meaʻai, ae na ia lūlūina le manatu. I le aso 30 o Setema, 1894, na faavaeina ai le Netherlands Vegetarian Union. i luga o le fuafuaga a le fomaʻi Anton Verskhor, o le Iuni e aofia ai le 33 tagata. Na feiloai le sosaiete ma le tetee muamua i aano o manufasi. Na lomia e le nusipepa “Amsterdamets” se tala a Dr. Peter Teske: “O loo i ai tagata valea ia i tatou e talitonu o fuamoa, pi, lentils ma vaega tetele o fualaau faisua mata e mafai ona suitulaga i se tipi, entrecote po o le vae moa. So'o se mea lava e mafai ona fa'amoemoeina mai tagata o lo'o i ai ni manatu fa'a'ole'ole fa'apea: e ono le o toe umi ona latou savalivali solo lea i le alatele e le lavalavā. Vegetarianism, e le o se isi mea nai lo le "lima" mama (poʻo se faʻataʻitaʻiga!) Na amata ona faʻafesoʻotaʻi Domely ma le mafaufau saoloto. Na taʻusalaina e le nusipepa a le Hague “People” le toʻatele o fafine fai meaʻai uma: “O se ituaiga fafine faapitoa lenei: o se tasi o i latou e ʻoti faapuupuu o latou lauulu ma e oo lava ina talosaga mo le auai i faiga palota!” Ae ui i lea, i le 1898 na tatalaina ai le uluai faleaiga vegetarian i The Hague, ma 10 tausaga talu ona faavaeina le Vegetarian Union, o le numera o ona sui na sili atu i le 1000 tagata!

Ina ua maeʻa le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na mou atu le felafolafoaiga e uiga i le vegetarianism, ma o suʻesuʻega faʻasaienisi na faʻamaonia ai le manaʻoga e 'ai le porotini manu. Ma na o le 70s o le seneturi lona luasefulu, na faateia ai Holani tagata uma i se auala fou i le vegetarianism - O suʻesuʻega a le tagata suʻesuʻe o meaola o Veren Van Putten ua faʻamaonia ai e mafai e manu ona mafaufau ma lagona! Na matua faateia le saienitisi i le mafaufau o puaa, lea na foliga mai e le maualalo ifo nai lo taifau. I le 1972, na faavaeina ai le Tasty Beast Animal Rights Society, na tetee ona tagata i tulaga leaga o manu ma lo latou fasiotia. Ua le toe ta'ua i latou o ni fa'alavelave - na amata faasolosolo malie ona talia le fai mea'ai e fai ma masani. 

O le mea e malie ai, i atunuu masani Katoliko, i FaraniItalia, Sepania, o le vegetarianism na fa'atupula'ia lemu ma e le'i avea ma so'o se gaioiga fa'aagafesootai iloga. Ae ui i lea, sa i ai foi i latou na mulimuli i le "anti-meat" meaai, e ui lava o le tele o felafolafoaiga i luga o le aoga poʻo le afaina o le vegetarianism e fesoʻotaʻi ma le physiology ma vailaʻau - na talanoaina le lelei mo le tino. 

I Italia na atiina ae le vegetarianism, e faapea, i se auala masani. O meaʻai Metitirani, i le mataupu faavae, e faʻaaogaina aano o manufasi, o le faʻamamafa autu i meaʻai o loʻo i luga o fualaau faisua ma meaʻai susu, i le gaosiga o loʻo i luma o le au Italia nai lo isi. E leai se tasi na taumafai e faia se talitonuga mai le vegetarianism i totonu o le itulagi, ma e leai foi se tagata lautele e tetee i gaoioiga na matauina. Ae i FaraniE le'i alu ese le mea'ai fua. Na'o le luasefulu tausaga talu ai - o lona uiga, toetoe lava o le XNUMXst seneturi! Na amata ona aliali mai faleoloa ma faleaiga. Ma afai e te taumafai e fesili mo se meaʻai meaʻai, fai mai, i totonu o se faleaiga o meaʻai Farani masani, o le a le malamalama lelei oe. O le tu masani o meaʻai Farani o le fiafia i le saunia o meaʻai eseese ma suamalie, matagofie tuʻuina atu. Ma e masani lava! O lea, po'o le a lava le tala a se tasi, o nisi taimi e mautinoa lava o aano o manufasi. Na oʻo mai le Vegetarianism i Farani faʻatasi ai ma le faʻataʻitaʻiga mo agaʻi i sasaʻe, o le naunautaiga lea e faasolosolo malie ona faʻatupulaia. Ae ui i lea, o tu ma aga masani e malosi, ma o le mea lea o Farani e sili ona "le-vegetarian" o atunuu uma o Europa.

 

 

 

 

 

 

Tuua se tali