Puipuia

O polotini o mea faʻalenatura macromolecular e aofia ai se filifili o amino acids e fesoʻotaʻi i se peptide bond. O le matafaioi pito sili ona taua o nei mea faʻapipiʻi o le faʻatonutonuina o gaioiga faʻamaʻi i totonu o le tino (enzymatic role). E le gata i lea, latou te faia le puipuiga, hormonal, fausaga, meaʻai, malosi galuega.

I le fausaga, ua vaevaeina polotini i faigofie (porotini) ma lavelave (proteids). O le aofaʻi o toega amino acid i molelaʻau e eseese: myoglobin o le 140, o le inisalini o le 51, lea e faʻamatalaina ai le maualuga o le mole mole mamafa o le tuufaatasiga (Mr), lea e amata mai i le 10 000 i le 3 000 000 Dalton.

O polotini e tusa ma le 17% o le mamafa atoa o le tagata: 10% o le paʻu, 20% o cartilage, ponaivi, ma le 50% o maso. E ui lava i le mea moni e leʻi suʻesuʻeina maeʻaeʻa le matafaioi o polotini ma proteids i aso nei, o le gaioiga o le neura, o le mafai ona tupu, toe gaosia le tino, o le tafe o metabolic process i le cellular level e fesoʻotaʻi saʻo ma le gaioiga o amino. acids.

Talafaasolopito o le mauaina

O le faagasologa o le suʻesuʻeina o polotini na afua mai i le XVIII senituri, ina ua suʻesuʻeina e se vaega o saienitisi taʻitaʻia e le fomaʻi Farani Antoine Francois de Furcroix albumin, fibrin, gluten. O le i'uga o nei su'esu'ega, na aoteleina ai polotini ma tu'u'ese i se isi vasega.

I le 1836, mo le taimi muamua, na tuʻuina atu ai e Mulder se faʻataʻitaʻiga fou o le faʻasologa o vailaʻau o polotini e faʻavae i luga o le talitonuga o radicals. Na tumau pea le taliaina lautele seia oo i le 1850s. O le igoa faʻaonaponei o le porotini - protein - o le tuufaatasiga na maua i le 1838. Ma e oʻo atu i le faaiuga o le XNUMXth seneturi, na faia ai e le saienitisi Siamani A. Kossel se mea mataʻina: na ia oʻo mai i le faaiuga o amino acids o elemene autu autu o le fausaga. “vaega faufale”. O lenei aʻoaʻoga na faʻamaonia faʻamaonia i le amataga o le XNUMXth seneturi e le fomaʻi Siamani Emil Fischer.

I le 1926, o se saienitisi Amerika, James Sumner, i le faagasologa o ana suʻesuʻega, na iloa ai o le enzyme urease e gaosia i totonu o le tino e aʻafia i polotini. O lenei su'esu'ega na faia ai se fa'alavelave i le lalolagi o le saienisi ma ta'ita'ia ai le iloa o le taua o polotini mo le ola o le tagata. I le 1949, na fa'ata'ita'iina ai e se tagata su'esu'e fa'akomepiuta fa'a-Peretania, Fred Sanger, le fa'asologa o le amino acid o le hormone inisalini, lea na fa'amaonia ai le sa'o o le manatu e fa'apea o polotini o polymers laina o amino acids.

I le 1960s, mo le taimi muamua i luga o le faʻavae o le X-ray diffraction, na maua ai le fausaga faʻapitoa o polotini i le atomic level. O lo'o fa'aauau pea le su'esu'ega o lenei fa'alapotopotoga fa'aola mole maualuga e o'o mai i aso nei.

Fa'asologa o polotini

O iunite faʻavae autu o polotini o amino acids, e aofia ai vaega amino (NH2) ma toega carboxyl (COOH). I nisi tulaga, o le nitric-hydrogen radicals e fesoʻotaʻi ma carbon ions, o le numera ma le nofoaga e fuafua ai uiga faʻapitoa o mea peptide. I le taimi lava e tasi, o le tulaga o le carbon e faʻatatau i le vaega amino o loʻo faʻamamafaina i le igoa faʻatasi ai ma se prefix faʻapitoa: alpha, beta, gamma.

Mo polotini, o le alpha-amino acids o loʻo galue o ni iunite faʻavae, talu ai na o latou, pe a faʻalauteleina le filifili polypeptide, e tuʻuina atu ai vaega o le protein i le mautu ma le malosi. O fa'apotopotoga o lenei ituaiga o lo'o maua i le natura i foliga e lua: L ma le D (sei vagana ai le glycine). O elemene o le ituaiga muamua o se vaega o polotini o meaola ola na gaosia e manu ma laau, ma o le ituaiga lona lua o vaega o fausaga o peptides na fausia e le non-ribosomal synthesis i sigi ma siama.

O poloka faufale o polotini e fesoʻotaʻi faʻatasi e se polypeptide bond, lea e fausia e ala i le faʻapipiʻiina o le tasi amino acid i le carboxyl o le isi amino acid. O fausaga pupuu e masani ona taʻua o peptides poʻo oligopeptides (molecular weight 3-400 daltons), ma umi, e aofia ai le sili atu ma le 10 amino acids, polypeptides. O le tele o taimi, o filifili polotini o loʻo i ai le 000 - 50 amino acid residues, ma o nisi taimi 100 - 400. Proteins e fausia ni fausaga faʻapitoa faʻapitoa ona o fegalegaleaiga intramolecular. E ta'ua i latou o porotini conformations.

E fa tulaga o le fa'atulagaina o porotini:

  1. O le mea muamua o se fa'asologa laina o toega amino acid e feso'ota'i fa'atasi e se fusi polypeptide malosi.
  2. Lua – o le fa'atonuina o vaega o polotini i le vateatea i se li'o po'o le gaugau.
  3. Tertiary - o se auala o le faʻaogaina avanoa o se filifili polypeptide helical, e ala i le gaugau o le fausaga lona lua i se polo.
  4. Quaternary - polotini tuʻufaʻatasia (oligomer), lea e faia e ala i fegalegaleaiga a le tele o filifili polypeptide o se fausaga maualuga.

O foliga o le fausaga o le polotini ua vaevaeina i vaega e 3:

  • fibrillary;
  • globular;
  • membrane

O le ituaiga muamua o polotini o molelaula e pei o filo e fesoʻotaʻi faʻatasi e fausia ai alava umi poʻo fausaga faʻapipiʻi. Tuuina atu o polotini fibrillar o loʻo faʻaalia i le maualuga o le malosi faʻainisinia, latou te faia galuega puipuia ma faʻatulagaina i le tino. O sui masani o nei polotini o keratins lauulu ma collagens tissue.

O polotini globular e aofia ai le tasi pe sili atu filifili polypeptide gaugau i se fausaga ellipsoidal laititi. O nei mea e aofia ai enzymes, vaega felauaiga toto, ma polotini a le tino.

Membrane faʻapipiʻi o fausaga polypeptide o loʻo faʻapipiʻiina i totonu o le atigi o totoga o sela. O nei mea faʻapipiʻi e faʻatino le galuega a tali, pasi atu mole mole talafeagai ma faʻailoga faʻapitoa i luga o le fogaeleele.

E oʻo mai i le taimi nei, o loʻo i ai le tele o ituaiga o polotini, e fuafua i le aofaʻi o toega amino acid o loʻo aofia ai i totonu ia i latou, o le faʻafanua faʻafanua ma le faʻasologa o latou nofoaga.

Ae ui i lea, mo le gaioiga masani o le tino, e naʻo le 20 alpha-amino acids o le L-series e manaʻomia, 8 e le faʻapipiʻiina e le tino o le tagata.

Tino ma vailaʻau vailaʻau

O le fausaga fa'apitonu'u ma le fa'aogaina o le amino acid o porotini ta'itasi e iloa ai ona uiga fa'aletino.

O polotini o mea malō e fai ai vaifofo colloidal pe a fegalegaleai ma vai. I totonu o vai emulsions, o loʻo i ai polotini i le tulaga o vaega o loʻo molia, talu ai o le tuufaatasiga e aofia ai vaega polar ma ionic (–NH2, –SH, –COOH, –OH). O le tau o se mole polotini e faalagolago ile fua ole carboxyl (-COOH), toega amine (NH) ma le pH ole ala. O le mea e malie ai, o le fausaga o polotini o meaola manu e aofia ai le sili atu dicarboxylic amino acids (glutamic ma aspartic), lea e fuafua ai lo latou le lelei i vaifofo vai.

O nisi mea o loʻo i ai le tele o diamino acids (histidine, lysine, arginine), o se taunuuga o loʻo latou amio i vai e pei o cation protein. I vaifofo vai, o le tuufaatasiga e mautu ona o le fe'ese'esea'i o mea ninii e tutusa tau. Ae ui i lea, o se suiga i le pH o le alalaupapa e manaʻomia ai se suiga faʻatusatusa o vaega faʻapipiʻi i totonu o le porotini.

I totonu o se siosiomaga acidic, o le faʻaleagaina o vaega o le carboxyl o loʻo taofiofia, lea e oʻo atu ai i le faʻaitiitia o le le lelei o le paʻu porotini. I le alkali, i se isi itu, o le ionization o toega amine e faʻagesegese, o se taunuuga e faʻaitiitia ai le tau lelei o le polotini.

I se pH faapitoa, o le mea e taʻua o le isoelectric point, alkaline dissociation e tutusa ma le acidic, o se taunuuga lea e faʻapipiʻi ma faʻafefe ai vaega o le porotini. Mo le tele o peptides, o lenei tau o loʻo i totonu o se siʻosiʻomaga laʻititi. Ae ui i lea, o loʻo i ai fausaga faʻatasi ma le malosi o le malosi o mea alkaline. O lona uiga o le tele o polotini e gaugau i se siosiomaga acidic, ma se vaega itiiti i le alkaline.

I le tulaga isoelectric, o polotini e le mautu i le vaifofo ma, o se taunuuga, e faigofie ona coagulate pe a vevela. Pe a faʻaopoopo le acid poʻo le alkali i le polotini ua faʻafefeteina, o le molelaʻau e toe faʻaleleia, a maeʻa ona toe faʻamavaeina lea o le paluga. Ae ui i lea, o polotini e tumau pea o latou uiga uiga na'o ni vaega o le pH o le alalaupapa. Afai o faʻamaufaʻailoga o loʻo taofia ai le faʻaogaina o le porotini o loʻo faʻaumatia, ona faʻaleagaina lea o le faʻatonuga o le vailaʻau, o se taunuuga lea e avea ai le mole ma foliga o se faʻalavelave faʻafuaseʻi. O lenei tulaga e ta'ua o le denaturation.

O le suiga i meatotino o le polotini e oʻo atu ai i le aʻafiaga o vailaʻau ma mea faʻaletino: maualuga le vevela, faʻafefe o le ultraviolet, lulu malosi, faʻatasi ma mea faʻapipiʻi porotini. O se taunuuga o le denaturation, o le vaega ua leiloa lana gaioiga olaola, o mea ua leiloa e le toe faafoi mai.

O polotini e maua ai le lanu i le faagasologa o gaioiga o le hydrolysis. Pe a tuʻufaʻatasia le vaifofo peptide ma le sulfate apamemea ma le alkali, e aliali mai se lanu lilac (biuret reaction), pe a vevela polotini i le nitric acid - o se lanu samasama (xantoprotein reaction), pe a fegalegaleai ma se vaifofo nitrate o le mercury - lanu raspberry (Milon). tali). O nei suʻesuʻega e faʻaaogaina e suʻesuʻe ai fausaga polotini o ituaiga eseese.

Ituaiga polotini e mafai ona fa'atupuina ile tino

Le taua o amino acids mo le tino o le tagata e le mafai ona manatu faatauvaa. Latou te faia le matafaioi a neurotransmitters, latou te manaʻomia mo le faʻaogaina saʻo o le faiʻai, tuʻuina atu le malosi i maso, ma pulea le atoatoa o le faʻatinoga oa latou galuega ma vitamini ma minerale.

O le taua tele o le fesoʻotaʻiga o le faʻamautinoaina o le atinaʻe masani ma le gaioiga o le tino. Amino acids e maua ai enzymes, hormones, hemoglobin, antibodies. O le tuʻufaʻatasiga o polotini i mea ola ola e faʻaauau pea.

Peita'i, e fa'agata lenei fa'agasologa pe a leai se amino acid e tasi i totonu o sela. O le soliga o le faʻavaeina o polotini e oʻo atu ai i faʻafitauli o meaʻai, faʻagesegese le tuputupu aʻe, le mautonu o le mafaufau-lagona.

O le tele o amino acids o loʻo faʻapipiʻiina i le tino o le tagata i le ate. Ae ui i lea, o loʻo i ai mea faʻapitoa e tatau ona sau i aso uma ma meaʻai.

E mafua ona o le tufatufaina atu o amino acids i vaega nei:

  • e le mafai ona suia;
  • semi-toe sui;
  • suia

O vaega ta'itasi o vaila'au e iai a latou galuega fa'apitoa. Mafaufau loloto i ai.

Taua Amino Oona

E le mafai e se tagata ona gaosia ni mea faʻapitoa o lenei vaega na o ia, ae e manaʻomia e tausia ai lona olaga.

O le mea lea, o ia amino acids ua maua le igoa "taua" ma e tatau ona tuʻuina atu i taimi uma mai fafo ma meaʻai. E le mafai ona fa'aogaina le porotini e aunoa ma lenei mea faufale. O le iʻuga, o le leai o se tasi o mea faʻapipiʻi e oʻo atu ai i faʻalavelave faʻafuaseʻi, faʻaitiitia o maso maso, mamafa o le tino, ma taofi le gaosiga o porotini.

Ole amino acids sili ona taua mo le tino o le tagata, aemaise lava mo tagata taʻalo ma lo latou taua.

  1. Valin. O se vaega faʻavae o se palatini filifili lala (BCAA) .O se puna malosi, e auai i gaioiga metabolic o le nitrogen, toe faʻafoʻisia aano ua faaleagaina, ma faʻatonutonu le glycemia. Valine e manaʻomia mo le tafe o maso metabolism, gaioiga masani o le mafaufau. Faʻaaogaina i togafitiga faʻafomaʻi faʻatasi ma le leucine, isoleucine mo le togafitia o le faiʻai, ate, manuʻa ona o fualaau faasaina, ava malosi poʻo fualaau faʻasaina o le tino.
  2. Leucine ma Isoleucine. Faʻaitiitia le maualuga o le kulukose i totonu o le toto, puipuia maso maso, mu le gaʻo, avea ma faʻamalosi mo le faʻapipiʻiina o le hormone tuputupu aʻe, toe faʻaleleia le paʻu ma ponaivi. Leucine, pei o le valine, o loʻo aʻafia i faʻagasologa o le sapalai o le malosi, lea e taua tele mo le faatumauina o le tumau o le tino i taimi o taʻaloga faigata. E le gata i lea, e manaʻomia le isoleucine mo le faʻapipiʻiina o le hemoglobin.
  3. Threonine. E puipuia ai le faʻaleagaina o le gaʻo o le ate, auai i le protein ma le gaʻo metabolism, o le faʻapipiʻiina o le collagen, elastane, le fatuina o le ponaivi (enamel). O le amino acid e faʻateleina ai le puipuiga, faʻafitauli o le tino i faʻamaʻi ARVI. O loʻo maua le Threonine i maso skeletal, fatugalemu o le tino, fatu, lagolago a latou galuega.
  4. Methionine. E faʻaleleia le gaogao, auai i le gaosiga o gaʻo, puipuia le tino mai aʻafiaga leaga o le radiation, faʻaitiitia le faʻaalia o le toxicosis i le taimi o le maitaga, ma faʻaaogaina e togafitia ai le gasegase o le rheumatoid. O le amino acid o loʻo aʻafia i le gaosiga o le taurine, cysteine, glutathione, lea e faʻaleagaina ma aveese mea oona mai le tino. E fesoasoani le methionine e faʻaitiitia le maualuga o le histamine i sela i tagata e maua i allergies.
  5. Tryptophan. Faʻamalosia le tuʻuina atu o le homone tuputupu aʻe, faʻaleleia le moe, faʻaitiitia aʻafiaga leaga o le nicotine, faʻamautuina lagona, faʻaaogaina mo le faʻaogaina o le serotonin. Tryptophan i le tino o le tagata e mafai ona liua i le niacin.
  6. Lysine. E auai i le gaosiga o albumins, enzymes, hormones, antibodies, faʻaleleia o le tino ma le fausiaina o collagen. O lenei amino acid o se vaega o polotini uma ma e manaʻomia e faʻaitiitia ai le maualuga o triglycerides i le toto toto, faʻavae masani o ponaivi, faʻaogaina atoatoa o le calcium ma le mafiafia o le fausaga o lauulu. Lysine ei ai se aafiaga antiviral, taofiofia le atinaʻeina o faʻamaʻi pipisi o le manava ma le herpes. E faʻateleina le malosi o maso, lagolagoina le metabolism o le nitrogen, faʻaleleia mafaufauga pupuu, faʻavae, libido. Faʻafetai i ona uiga lelei, 2,6-diaminohexanoic acid e fesoasoani e tausia le fatu maloloina, puipuia le atinaʻeina o le atherosclerosis, osteoporosis, ma herpes genital. Lysine faʻatasi ma le vaitamini C, proline puipuia le faʻavaeina o lipoproteins, lea e mafua ai le faʻapipiʻiina o alatoto ma taʻitaʻia ai maʻi cardiovascular.
  7. Phenylalanine. Taofi le manaʻo, faʻaitiitia le tiga, faʻaleleia lagona, manatua. I totonu o le tino o le tagata, e mafai e le phenylalanine ona liua i le amino acid tyrosine, lea e taua mo le faʻaogaina o neurotransmitters (dopamine ma norepinephrine). Ona o le malosi o le tuufaatasiga e sopoia le pa puipui o le toto-faiʻai, e masani ona faʻaaogaina e togafitia ai faʻamaʻi o le neura. E le gata i lea, o le amino acid e faʻaaogaina e faʻafefe ai le paʻepaʻe paʻepaʻe o le depigmentation i luga o le paʻu (vitiligo), schizophrenia, ma le maʻi o Parkinson.

O le leai o ni amino acids taua i le tino o le tagata e mafua ai:

  • tuputupu aʻe faʻafitauli;
  • soliga o le biosynthesis o le cysteine, proteins, fatugaʻo, thyroid, faʻalavelave faʻalavelave;
  • faʻaletonu;
  • paʻu mamafa;
  • phenylketonuria;
  • faʻaitiitia le puipuiga ma le maualuga o le hemoglobin;
  • faaletonu faamaopoopo.

Pe a taʻalo taʻaloga, o le le atoatoa o vaega faʻavae o loʻo i luga e faʻaitiitia ai le taʻaloga afeleti, faʻateleina le lamatiaga o manuʻa.

Mea'ai Puna'oa o Asini Amino Taua

Laulau Numera 1 “O mea'ai e tele i polotini taua”
Igoa oloa
Amino anotusi i le 100 kalama o oloa, kalama
tryptophanthreonineIsoleucineleucine
lama0,170,5960,6251,17
hazelnut0,1930,4970,5451,063
Amene0,2140,5980,7021,488
Mato0,2870,6880,7891,472
Fistashki0,2710,6670,8931,542
Peanut0,250,8830,9071,672
Pinati Pasila0,1410,3620,5161,155
Puni pinati0,1070,370,5420,991
niu0,0390,1210,1310,247
Lago fatu0,3480,9281,1391,659
fatu papiki0,5760,9981,12812,419
Flax fatu0,2970,7660,8961,235
Fualaau Sesame0,330,730,751,5
Palu laau0,1840,6860,8191,321
O lentils mago0,2320,9241,1161,871
Pipi mungo mago0,260,7821,0081,847
Pipi mago0,1850,7160,8281,374
Pi mata lanumeamata0,0370,2030,1950,323
Fa'amago soya0,5911,7661,9713,309
Tofu mata0,1260,330,40,614
Tofu malo0,1980,5170,6280,963
Tofu falai0,2680,7010,8521,306
okara0,050,0310,1590,244
Tempe0,1940,7960,881,43
Natto0,2230,8130,9311,509
Miso0,1550,4790,5080,82
Pipi uliuli0,2560,9090,9541,725
Pi pi mumu0,2790,9921,0411,882
Pipi piniki0,2480,8820,9251,673
Pi pipi0,2370,810,8711,558
Paʻu paepae0,2770,9831,0311,865
Manoa pi0,2230,7920,8311,502
Ua ola saito0,1150,2540,2870,507
Falaoamata Saito Atoa0,1740,3670,4430,898
pasta0,1880,3920,570,999
Areto atoa0,1220,2480,3140,574
Areto falaoa0,0960,2550,3190,579
Oats (fa'ato'aga)0,1820,3820,5030,98
White rice0,0770,2360,2850,546
Brown rice0,0960,2750,3180,62
Araisa vao0,1790,4690,6181,018
Buckwheat lanu meamata0,1920,5060,4980,832
Soka falai0,170,4480,4410,736
Millet (saito)0,1190,3530,4651,4
Fa'amama karite0,1650,3370,3620,673
Saga vela0,0230,1290,1290,348
susu susu0,040,1340,1630,299
Susu o Mamoe0,0840,2680,3380,587
Feiloaʻi0,1470,50,5911,116
Suetena sisi0,4011,0381,5372,959
sisi Cheddar0,320,8861,5462,385
Mozzarella sisi0,5150,9831,1351,826
fuamoa0,1670,5560,6411,086
Pipi (filet)0,1761,071,2192,131
puaa (ham)0,2450,9410,9181,697
Poula0,2570,9221,1251,653
Turkey0,3111,2271,4092,184
Tuna paepae0,2971,1631,2232,156
Samoni, samani0,2480,9691,0181,796
Igo, Mikizha0,2791,0921,1482,025
Fafaga Atalani0,1590,6220,6541,153
Fa'aauauina o le laulau numera 1 "O oloa e mauoa i polotini taua"
Igoa oloa
Amino anotusi i le 100 kalama o oloa, kalama
lysinemethioninephenylalaninevalea
lama0,4240,2360,7110,753
hazelnut0,420,2210,6630,701
Amene0,580,1511,120,817
Mato0,9280,3620,9511,094
Fistashki1,1420,3351,0541,23
Peanut0,9260,3171,3371,082
Pinati Pasila0,4921,0080,630,756
Puni pinati0,540,2590,5240,687
niu0,1470,0620,1690,202
Lago fatu0,9370,4941,1691,315
fatu papiki1,2360,6031,7331,579
Flax fatu0,8620,370,9571,072
Fualaau Sesame0,650,880,940,98
Palu laau0,9520,5020,7581,095
O lentils mago1,8020,221,2731,281
Pipi mungo mago1,6640,2861,4431,237
Pipi mago1,2910,2531,0340,809
Pi mata lanumeamata0,3170,0820,20,235
Fa'amago soya2,7060,5472,1222,029
Tofu mata0,5320,1030,3930,408
Tofu malo0,8350,1620,6170,64
Tofu falai1,1310,220,8370,867
okara0,2120,0410,1570,162
Tempe0,9080,1750,8930,92
Natto1,1450,2080,9411,018
Miso0,4780,1290,4860,547
Pipi uliuli1,4830,3251,1681,13
Pi pi mumu1,6180,3551,2751,233
Pipi piniki1,4380,3151,1331,096
Pi pipi1,3560,2591,0950,998
Paʻu paepae1,6030,3511,2631,222
Manoa pi1,2910,2831,0170,984
Ua ola saito0,2450,1160,350,361
Falaoamata Saito Atoa0,3590,2280,6820,564
pasta0,3240,2360,7280,635
Areto atoa0,2440,1360,4030,375
Areto falaoa0,2330,1390,4110,379
Oats (fa'ato'aga)0,6370,2070,6650,688
White rice0,2390,1550,3530,403
Brown rice0,2860,1690,3870,44
Araisa vao0,6290,4380,7210,858
Buckwheat lanu meamata0,6720,1720,520,678
Soka falai0,5950,1530,4630,6
Millet (saito)0,2120,2210,580,578
Fa'amama karite0,3690,190,5560,486
Saga vela0,1370,0670,150,182
susu susu0,2640,0830,1630,206
Susu o Mamoe0,5130,1550,2840,448
Feiloaʻi0,9340,2690,5770,748
Suetena sisi2,5850,7841,6622,139
sisi Cheddar2,0720,6521,3111,663
Mozzarella sisi0,9650,5151,0111,322
fuamoa0,9120,380,680,858
Pipi (filet)2,2640,6981,0581,329
puaa (ham)1,8250,5510,9220,941
Poula1,7650,5910,8991,1
Turkey2,5570,791,11,464
Tuna paepae2,4370,7851,0361,367
Samoni, samani2,030,6540,8631,139
Igo, Mikizha2,2870,7380,9731,283
Fafaga Atalani1,3030,420,5540,731

O le laulau e fa'avae i fa'amaumauga na maua mai le Faletusi Fa'ato'aga a le United States - USA National Nutrient Database.

Semi-sui

O pa'u o lenei vaega e mafai ona gaosia e le tino pe afai e tu'uina atu i se vaega o mea'ai. O ituaiga ta'itasi semi-essential acids e fa'atino galuega fa'apitoa e le mafai ona suia.

Mafaufau i a latou ituaiga.

  1. Arginine. O se tasi lea o amino acids sili ona taua i le tino o le tagata. E faatelevaveina le fa'amaloloina o a'a ua faaleagaina, fa'aititia le maualuga o le cholesterol ma e mana'omia e tausia ai le soifua maloloina o le pa'u, maso, ponaivi, ma le ate. Arginine faʻateleina le faʻavaeina o T-lymphocytes, lea e faʻamalosia ai le puipuiga o le tino, e fai ma pa puipui, e puipuia ai le faʻaofiina o pathogens. E le gata i lea, o le amino acid e faʻamalosia ai le faʻamaʻiina o le ate, faʻaititia le toto toto, faʻagesegese le tuputupu aʻe o tumo, tetee atu i le faʻatupuina o paʻu toto, faʻateleina le malosi ma faʻaleleia alātoto. E auai i le metabolism nitrogen, creatine synthesis ma ua faʻaalia mo tagata e manaʻo e paʻu le mamafa ma maua maso maso. Arginine o loʻo maua i le sua sua, mea faʻafesoʻotaʻi o le paʻu ma le hemoglobin. O le le lava o le tuufaatasiga i totonu o le tino o le tagata e matautia mo le atinaʻeina o le maʻisuka, le maua o tamaʻitaʻi, tuai le talavou, toto maualuga, ma le immunodeficiency. Punaoa faanatura o arginine: sukalati, popo, gelatin, aano o manufasi, susu, walnut, saito, oats, pinati, soya.
  2. Histidine. E aofia i totonu o aano uma o le tino o le tagata, enzymes. Auai i le fefaʻasoaaʻi o faʻamatalaga i le va o le fatugalemu o le neura ma matagaluega lautele. O le histidine e manaʻomia mo le gaogao masani, talu ai o le faʻavaeina o le sua o le gastric e mafai ona naʻo lona auai. E le gata i lea, o le vailaʻau e puipuia ai le tupu mai o le autoimmune, faʻamaʻi faʻamaʻi. O le leai o se vaega e mafua ai le gau o le faʻalogo, faʻateleina le lamatiaga o le atiaʻe o le maʻi rūmatoid. Histidine e maua i cereals (alaisa, saito), meaʻai susu, ma aano o manu.
  3. Tyrosine. Faʻaleleia le faʻavaeina o neurotransmitters, faʻaitiitia le tiga o le taimi muamua, fesoasoani i le gaioiga masani o le tino atoa, galue o se antidepressant masani. O le amino acid e faʻaitiitia ai le faʻalagolago i nakoti, vailaʻau caffeine, fesoasoani e pulea le manaʻo ma avea o se vaega muamua mo le gaosiga o le dopamine, thyroxine, epinephrine. I le fa'aogaina o polotini, o le tyrosine e suitulaga i se vaega o le phenylalanine. E le gata i lea, e manaʻomia mo le tuʻufaʻatasia o hormones thyroid. O le le atoatoa o le amino acid e faʻagesegese ai le metabolic process, faʻaititia le toto, faʻateleina le vaivai. E maua le tyrosine i fatu maukeni, almonds, oatmeal, pinati, i'a, avoka, soya.
  4. Cystine. E maua i le beta-keratin - o le porotini faʻavae autu o lauulu, fao fao, paʻu. O le amino acid e mitiia e pei o le N-acetyl cysteine ​​​​ma e faʻaaogaina i togafitiga o le tale o le ulaula, teʻi septic, kanesa, ma le bronchitis. Cystine o loʻo faʻatumauina le fausaga maualuga o peptides, polotini, ma e galue foi o se antioxidant malosi. E fusifusia ai faʻamaʻi saoloto faʻaleagaina, uʻamea oona, puipuia sela mai x-ave ma le faʻaalia o le radiation. Ole amino acid o se vaega ole somatostatin, insulin, immunoglobulin. Cystine e mafai ona maua mai meaʻai nei: broccoli, aniani, meaʻai aano o manufasi, fuamoa, kaliki, pepa mumu.

O se vaega tulaga ese o semi-essential amino acids o le mafai lea ona latou faʻaogaina e le tino e fai ai polotini nai lo le methionine, phenylalanine.

Fesoʻotaʻiga

O mea fa'aletino o lenei vasega e mafai ona gaosia e le tino o le tagata tuto'atasi, e aofia ai mana'oga maualalo o totoga i totonu ma faiga. O amino acids e mafai ona suia e fa'apipi'iina mai mea fa'atosina ma mitiia le nitrogen. Ina ia toe faʻatumu le masani i aso uma, e tatau ona i ai i aso uma i le tuufaatasiga o polotini ma meaʻai.

Mafaufau po o fea mea e aofia i lenei vaega:

  1. Alanin. Faʻaaogaina e fai ma puna o le malosi, aveese toxins mai le ate, faʻavaveina le liua o le kulukose. Puipuia le malepelepe o maso maso ona o le taamilosaga alanine, o loʻo tuʻuina atu i foliga nei: glucose - pyruvate - alanine - pyruvate - glucose. Faʻafetai i nei tali, o le vaega faufale o le polotini e faʻateleina ai le malosi faʻaagaga, faʻaumiumi le ola o sela. O le tele o le nitrogen i le taamilosaga alanine e aveese mai le tino ile urine. E le gata i lea, o le vailaʻau e faʻaosofia ai le gaosiga o antibodies, faʻamautinoa le metabolism o acids, suka ma faʻaleleia le puipuiga. Punavai o alanin: meaʻai susu, avoka, aano o manufasi, moa, fuamoa, iʻa.
  2. Glycine. E auai i le fausiaina o maso, faʻasologa o hormone, faʻateleina le maualuga o le creatine i le tino, faʻateleina le liua o le kulukose i le malosi. Collagen e 30% glycine. E le mafai ona fa'aogaina le telefoni e aunoa ma le auai o lenei fa'apotopotoga. O le mea moni, afai e faʻaleagaina aano, e aunoa ma le glycine, o le a le mafai e le tino o le tagata ona faʻamalolo manuʻa. Punaoa o amino acids o: susu, pi, sisi, iʻa, aano o manu.
  3. Glutamine. A maeʻa le liua o le vailaʻau oona i le glutamic acid, e ulu i totonu o le pa puipui o le toto-faiʻai ma galue o se fafie mo le faiʻai e galue. O le amino acid e aveesea toxins mai le ate, faʻateleina le maualuga o le GABA, faʻatumauina le leo maso, faʻaleleia le faʻatonuga, ma aʻafia i le gaosiga o lymphocytes. L-glutamine sauniuniga e masani ona faʻaaogaina i le fausiaina o tino e puipuia ai maso malepelepe e ala i le felauaiga o le nitrogen i totoga, aveese le ammonia oona ma faʻateleina faleoloa glycogen. O le vailaʻau e faʻaaogaina e faʻamalolo ai faʻamaoniga o le vaivai faifai pea, faʻaleleia le lagona faʻalagona, togafitia le gasegase o le rūmatoid, peptic ulcer, ava malosi, le malosi, scleroderma. O taʻitaʻi i totonu o le glutamine o le pasili ma le meaʻai.
  4. Carnitine. Nonoa ma aveese fatty acids mai le tino. Amino acid e faʻaleleia ai le gaioiga o vitamini E, C, faʻaitiitia le mamafa o le mamafa, faʻaitiitia le avega i luga o le fatu. I totonu o le tino o le tagata, o le carnitine e gaosia mai le glutamine ma le methionine i le ate ma fatugaʻo. O ituaiga nei: D ma le L. O le mea sili ona taua mo le tino o le L-carnitine, lea e faʻateleina ai le faʻaogaina o sela sela mo gaʻo gaʻo. O le mea lea, o le amino acid e faʻateleina ai le faʻaogaina o lipids, faʻagesegese le faʻaogaina o molelaʻau triglyceride i totonu o le gaʻo gaʻo. A maeʻa ona ave le carnitine, faʻateleina le faʻamaʻiina o le lipid, o le faagasologa o le leiloa o le tino o le tino e faʻaosoina, lea e faʻatasi ma le tuʻuina atu o le malosi o loʻo teuina i le tulaga o le ATP. L-carnitine faʻaleleia le fausiaina o le lecithin i totonu o le ate, faʻaititia le maualuga o le cholesterol, ma puipuia ai le faʻaalia o atherosclerotic plaques. E ui lava i le mea moni o lenei amino acid e le o se vaega o mea taua, o le faʻaaogaina masani o le vailaʻau e taofia ai le atinaʻeina o maʻi fatu ma faʻatagaina oe e ausia le umi o le ola. Manatua, o le maualuga o le carnitine e faʻaitiitia i le matua, o lea e tatau ai i tagata matutua ona faʻapipiʻi muamua se meaʻai faaopoopo i a latou meaʻai i aso taitasi. E le gata i lea, o le tele o mea e faʻapipiʻiina mai vitamini C, B6, methionine, iron, lysine. O le le lava o soʻo se tasi o nei mea e mafua ai le le lava o le L-carnitine i le tino. Punaoa faanatura o amino acids: moa, fuamoa fuamoa, maukeni, fatu sesame, mamoe, sisi sisi, kulimi oona.
  5. Asparagine. E manaʻomia mo le tuʻufaʻatasia o le ammonia, o le faʻaogaina lelei o le tino. O le amino acid e maua i meaʻai susu, asparagus, whey, fuamoa, iʻa, nati, pateta, aano o moa.
  6. Aspartic acid. Auai i le tuʻufaʻatasiga o arginine, lysine, isoleucine, faʻavaeina o se suauu lautele mo le tino - adenosine triphosphate (ATP), lea e maua ai le malosi mo gaioiga intracellular. O le aspartic acid e faʻaosofia ai le gaosiga o neurotransmitters, faʻateleina le faʻaogaina o le nicotinamide adenine dinucleotide (NADH), lea e manaʻomia e faʻamautu ai le gaioiga o le tino ma le faiʻai. O le tuufaatasiga o loʻo tuʻufaʻatasia tutoʻatasi, aʻo lona faʻaogaina i sela e mafai ona faʻateleina e ala i le aofia ai o mea nei i meaʻai: suka suka, susu, povi, aano o moa.
  7. Glutamic acid. O le mea sili ona taua o le neurotransmitter excitatory i totonu o le taulaʻau. O lo'o a'afia le vaila'au fa'aola i le fe'avea'i o le potassium i luga o le pa puipui o le toto-fai'ai i totonu o le vai cerebrospinal ma e tele sona sao i le metabolism o triglycerides. E mafai e le fai'ai ona fa'aogaina le glutamate e fai ma fafie. O le manaʻoga o le tino mo le faʻaaogaina o amino acids e faʻateleina i le epilepsy, atuatuvalega, foliga mai o lauulu sinasina (e oʻo atu i le 30 tausaga), faʻalavelave o le tino. Punaoa faanatura o le glutamic acid: walnuts, tamato, mushrooms, iʻa, iʻa, yogurt, sisi, fualaau mamago.
  8. O le Proline e faʻamalosia ai le faʻaogaina o le collagen, e manaʻomia mo le faʻavaeina o le tino o le cartilage, faʻavaveina le faʻamalologa. Punaoa Proline: fuamoa, susu, aano o manufasi. Ua fautuaina le au fai mea'ai e ave se amino acid ma mea'ai faaopoopo.
  9. Serini. Faʻatonutonu le aofaʻi o cortisol i maso maso, auai i le tuʻufaʻatasia o faʻamaʻi, immunoglobulins, serotonin, faʻaleleia le faʻaogaina o le creatine, e iai sona sao i le gaʻo metabolism. E lagolagoina e Serine le fa'agaioiga masani o le fatugalemu o le tino. Ole mea'ai autu ole amino acids: cauliflower, broccoli, nati, fuamoa, susu, soya, koumiss, povi, saito, pinati, aano o moa.

O le mea lea, o amino acids e aofia ai i le faagasologa o galuega taua uma i le tino o le tagata. A'o le'i fa'atau mea'ai fa'aopoopo, e fautuaina e fa'atalanoa ma se foma'i. E ui lava i le mea moni o le aveina o vailaʻau o amino acids, e ui lava e manatu e saogalemu, ae e mafai ona faʻateleina ai faʻafitauli o le soifua maloloina natia.

Ituaiga polotini i le amataga

I aso nei, o ituaiga nei o porotini e iloga: fuamoa, whey, fualaau faisua, aano o manu, iʻa.

Mafaufau i le faamatalaga o ia mea taitasi.

  1. fuamoa. A manatu o le fa'ailoga i totonu o polotini, o isi polotini uma e fa'avasegaina e fa'atatau i ai aua e sili ona maualuga le fa'amamafa. O le tuufaatasiga o le samasama e aofia ai le ovomucoid, ovomucin, lysocin, albumin, ovoglobulin, coalbumin, avidin, ma albumin o le vaega porotini. O fuamoa moa mata e le fautuaina mo tagata e iai faʻafitauli faʻamaʻi. E mafua ona o le mea moni o loʻo i ai se inhibitor o le enzyme trypsin, lea e faʻagesegese ai le faʻaogaina o meaʻai, ma le porotini avidin, lea e faʻapipiʻi ai le vitamini taua H. O le mea e maua mai ai e le faʻafefe e le tino ma faʻamalo. O le mea lea, e faʻamalosia e le au fai meaʻai le faʻaaogaina o fuamoa paʻepaʻe pe a uma le vevela, lea e faʻasaʻo ai meaʻai mai le biotin-avidin complex ma faʻaumatia ai le inhibitor trypsin. Le lelei o lenei ituaiga o polotini: o loʻo i ai le averesi o le absorption rate (9 kalama i le itula), maualuga amino acid composition, fesoasoani e faʻaitiitia le mamafa o le tino. O le le lelei o le polotini fuamoa moa e aofia ai lo latou tau maualuga ma allergenicity.
  2. Suasusu susu. O polotini i lenei vaega e sili ona maualuga le malepelepe (10-12 kalama i le itula) i porotini atoa. A maeʻa ona ave oloa e faʻavae i luga o le susu, i totonu o le itula muamua, o le maualuga o peptides ma amino acids i totonu o le toto e matua faʻateleina. I le taimi lava e tasi, e le suia le gaioiga o le acid-forming o le manava, lea e faʻaumatia ai le avanoa o le faʻaogaina o le kesi ma faʻalavelaveina le faʻaogaina o meaʻai. O le tuʻufaʻatasiga o maso o le tagata e tusa ai ma mea o loʻo i totonu o mea taua amino (valine, leucine ma isoleucine) e sili ona vavalalata i le tuufaatasiga o proteins whey. O lenei ituaiga polotini e faʻaititia ai le cholesterol, faʻateleina le aofaʻi o le glutathione, e maualalo le tau e faʻatatau i isi ituaiga amino acids. O le faʻaletonu autu o le whey protein o le vave faʻafefe o le faʻapipiʻi, lea e fautuaina ai e ave muamua pe a maeʻa aʻoaʻoga. Ole puna autu ole polotini ole susu suamalie e maua ile gaosiga ole sisi rennet. Fa'ailoga le concentrate, vavae'ese, whey protein hydrolyzate, casein. O le mea muamua o pepa na maua e le o iloga i le maualuga o le mama ma o loʻo i ai gaʻo, lactose, lea e faʻaosofia ai le gaosiga o le kesi. Ole maualuga ole polotini i totonu ole 35-70%. Mo lenei mafua'aga, o le whey protein concentrate o le ituaiga sili lea ona taugofie o poloka faufale i ta'aloga tau taumafa. Isolate o se oloa e maualuga atu le faʻamamaina, o loʻo i ai le 95% vaega o le protein. Ae ui i lea, o nisi taimi e fai mea fa'atauva'a fa'atauva'a e ala i le tu'uina atu o se fa'afefiloiga tu'ufua, concentrate, hydrolyzate pei ole whey protein. O le mea lea, o le tuʻufaʻatasiga o le faʻaopoopoga e tatau ona siakiina ma le faʻaeteete, lea e tatau ai ona naʻo le tuʻueseeseina le vaega. O le Hydrolyzate o le ituaiga sili ona taugata o le whey protein, lea e sauni mo le vave fa'afefe ma vave ona ulu i maso. Casein, pe a ulu atu i totonu o le manava, e liua i se paʻu, lea e vaeluaina mo se taimi umi (4-6 kalama i le itula). Ona o lenei meatotino, o loʻo aofia ai le polotini i fua o pepe, talu ai e sau i totonu o le tino ma le faʻamautu, aʻo le malosi o le tafe o amino acids e oʻo atu ai i suiga i le atinaʻeina o le pepe.
  3. Fualaau faisua. E ui lava i le mea moni o polotini i ia oloa e le atoatoa, i le tuʻufaʻatasia o le tasi ma le isi latou te fausia ai se porotini atoatoa (o le tuʻufaʻatasiga sili o leki + fatu). O le aufaipisinisi autu o mea faufale o meaʻai o le soya e faʻafefe ai le osteoporosis, faʻatumu le tino i vitamini E, B, phosphorus, iron, potassium, zinc. A 'ai, soya polotini e fa'aititia ai le maualuga o le cholesterol, fo'ia fa'afitauli e feso'ota'i ma le fa'atuputeleina o le prostate, ma fa'aitiitia ai le lamatiaga o le atia'e o neoplasms leaga i le susu. O lo'o fa'ailoa mai mo tagata o lo'o mafatia i le le faapalepale i mea'ai susu. Mo le gaosiga o mea faʻaopoopo, soy isolate (o loʻo i ai le 90% protein), soya concentrate (70%), falaoamata soya (50%) faʻaaogaina. Ole fua ole polotini ole absorption ole 4 kalama ile itula. O le le lelei o le amino acid e aofia ai: estrogenic activity (ona o lenei mea, e le tatau ona ave e alii le faʻapipiʻi i ni tui tetele, talu ai e ono tupu le faʻalavelave faʻanatinati), o le i ai o le trypsin, lea e faʻagesegese ai le gaogao. La'au o lo'o i ai phytoestrogens (mea e le o ni steroidal e tutusa i le fausaga ma hormones fa'afeusuaiga fafine): flax, licorice, hops, clover mumu, alfalfa, vine mumu. O loʻo maua foʻi le polotini fualaʻau i fualaau faisua ma fualaau 'aina ( kapisi, rimoni, apu, kāloti), cereals ma legumes (araisa, alfalfa, lentils, fatu flax, oats, saito, soya, karite), meainu (beer, bourbon). E masani lava i taʻaloga O meaʻai e faʻaaoga ai le porotini pi. O se fa'amama fa'amama e iai le aofa'i sili ona maualuga o le amino acid arginine (8,7% i le kalama o polotini) e fa'atatau i le vai, soya, casein ma mea fuamoa. E le gata i lea, o le pea protein e mauoa i le glutamine, lysine. Ole aofaiga ole BCAA i totonu e oʻo ile 18%. O le mea e malie ai, o le palatini araisa e faʻaleleia ai le aoga o le hypoallergenic pea protein, faʻaaogaina i le taumafataga a tagata fai meaʻai mata, tagata taʻalo, ma meaʻai.
  4. Aano o manufasi. Ole aofaʻi ole polotini i totonu e oʻo ile 85%, lea e 35% ole amino acids e le mafai ona suia. O le porotini o aano o manufasi o loʻo faʻaalia i le leai o se gaʻo, e maualuga le maualuga o le faʻafefe.
  5. I'a. O lenei lavelave e fautuaina mo le faʻaaogaina e se tagata masani. Ae e matua le manaʻomia lava mo tagata taʻalo le faʻaaogaina o le polotini e faʻamalieina ai mea e manaʻomia i aso taʻitasi, talu ai o le faʻamavaeina o iʻa e malepe i amino acids e 3 taimi le umi nai lo le casein.

O le mea lea, e faʻaitiitia ai le mamafa, maua le maso maso, pe a galue i le toomaga e fautuaina e faʻaaoga palatini lavelave. Latou te maua le maualuga maualuga o amino acids i le taimi lava e uma ai le taumafaina.

O tagata ta'a'alo lapo'a e fa'atupu ga'o e tatau ona latou mana'o i le 50-80% fa'agesegese polotini nai lo le polotini vave. O la latou fusi autu o gaioiga e faʻatatau i taumafa umi o maso.

E telegese le fa'aaogāina o le Casein nai lo le porotini whey. Ona o lenei mea, o le maualuga o amino acids i totonu o le toto e faʻatupulaʻia malie ma tumau i se maualuga maualuga mo le 7 itula. E le pei o le casein, o le protein whey e vave tele ona mitiia i totonu o le tino, lea e maua ai le faʻamalolo sili ona malosi o le paʻu i luga o se taimi puupuu (afa itula). O le mea lea, e fautuaina e ave e puipuia ai le catabolism o palatini maso i le taimi lava muamua ma le taimi lava pe a uma le faamalositino.

O se tulaga vaeluaga o lo'o nofoia e fuamoa pa'epa'e. Ina ia faʻamalieina le toto i le taimi lava e maeʻa ai le faʻamalositino ma faʻatumauina le maualuga o le polotini pe a maeʻa faʻamalositino malosi, e tatau ona tuʻufaʻatasia lona faʻaaogaina ma se faʻamaʻi vai, o se amino acid i se taimi lata mai. O lenei faʻafefiloi o polotini e tolu e faʻaumatia ai vaivaiga o vaega taʻitasi, tuʻufaʻatasia uma uiga lelei. E sili ona fetaui ma whey soy protein.

Taua mo le tagata

O le matafaioi a polotini i meaola ola e matua tele lava e toetoe lava a le mafai ona mafaufau i galuega taʻitasi, ae o le a faʻapuupuu le mea e sili ona taua o latou.

  1. Puipuia (faaletino, kemisi, puipuia). O polotini e puipuia ai le tino mai aafiaga leaga o siama, toxins, siama, faʻaosoina le faiga o le antibody synthesis. Pe a fegalegaleai polotini puipuia ma mea mai fafo, o le gaioiga o meaola o pathogens e faʻaleagaina. E le gata i lea, o polotini o loʻo aʻafia i le faʻagasologa o le fibrinogen coagulation i le plasma toto, lea e fesoasoani i le faʻavaeina o se paʻu ma poloka o le manuʻa. Ona o lenei mea, i le tulaga o le faaleagaina o le ufiufi o le tino, o le polotini e puipuia ai le tino mai le gau o le toto.
  2. fa'amamafa. O enzymes uma, o mea e taʻua o meaola faʻamalosi, o polotini.
  3. Felauaiga. O le autu autu o le okesene o le hemoglobin, o se polotini toto. E le gata i lea, o isi ituaiga o amino acids i le faagasologa o tali e fausia ai mea faʻapipiʻi ma vitamini, hormones, gaʻo, faʻamautinoa lo latou tuʻuina atu i sela, totoga totonu, ma masini.
  4. Taumafa. O mea e taʻua o polotini faʻaagaga (casein, albumin) o meaʻai ia mo le fausiaina ma le tuputupu aʻe o le tama i totonu o le manava.
  5. Hormonal. O le tele o hormones i le tino o le tagata (adrenaline, norepinephrine, thyroxine, glucagon, insulin, corticotropin, somatotropin) o polotini.
  6. Fausia Keratin - o le vaega autu o le fausaga o le lauulu, collagen - mea faʻafesoʻotaʻi, elastin - puipui o vaʻa toto. O polotini o le cytoskeleton e maua ai foliga i okeni ma sela. O le tele o polotini fa'avae e filamentous.
  7. afi afi. Actin ma myosin (muscle proteins) o loʻo aʻafia i le faʻamalolo ma le faʻaitiitia o aano o maso. O polotini e fa'atonutonuina le fa'aliliuga, fa'apipi'i, le malosi o le fa'aliliuga o le kenera, fa'apea fo'i ma le fa'agasologa o le fe'avea'i o le sela i le taamilosaga. O polotini afi e nafa ma le gaioiga o le tino, le gaioiga o sela i le tulaga mole (cilia, flagella, leukocytes), felauaiga intracellular (kinesin, dynein).
  8. Fa'ailoga. O lenei galuega e faia e cytokines, mea e tupu aʻe, polotini hormone. Latou te tuʻuina atu faʻailoga i le va o totoga, meaola, sela, aano.
  9. Receptor. O le tasi vaega o le talipupuni polotini e maua se faailo ita, o le isi e tali atu ma fa'aolaina suiga fa'atusa. O le mea lea, o mea faʻapipiʻi faʻapipiʻiina se gaioiga faʻamaʻi, fusifusia intracellular mediating molecules, avea ma ala o le ion.

I le faaopoopo atu i galuega o loʻo i luga, o polotini e faʻatonutonu ai le pH maualuga o le siosiomaga i totonu, galue o se faʻaagaaga punaoa o le malosi, faʻamautinoa le atinaʻeina, toe gaosia o le tino, fausia le malosi e mafaufau ai.

I le tuʻufaʻatasia ma triglycerides, o polotini e aʻafia i le fausiaina o sela sela, ma gaʻo i le gaosiga o mealilo.

Faʻavae porotini

Protein synthesis o se fa'alavelave lavelave lea e tupu i vaega ribonucleoprotein o le sela (ribosomes). O polotini e suia mai amino acids ma macromolecules i lalo o le puleaina o faʻamatalaga faʻailoga i kenera (i totonu o le cell nucleus).

O polotini ta'itasi e iai toega o le enzyme, o lo'o fa'amauina e le fa'asologa o le nucleotide o le genome lea e fa'aogaina ai le vaega lea o le sela. Talu ai o le DNA o loʻo faʻapipiʻi i totonu o le cell nucleus, ma o le protein synthesis e faia i totonu o le cytoplasm, o faʻamatalaga mai le code memory biological i ribosomes e tuʻuina atu e se tagata faʻapitoa e taʻua o le mRNA.

O le biosynthesis o polotini e tupu i vaega e ono.

  1. Fa'aliliuina o fa'amatalaga mai le DNA i le i-RNA (fa'aliliuga). I sela prokaryotic, o le toe tusiaina o le genome e amata i le iloa o se DNA nucleotide faʻasologa patino e le RNA polymerase enzyme.
  2. Fa'agaoioia ole amino acids. O "mea muamua" o se polotini, e faʻaaoga ai le malosi o le ATP, e fesoʻotaʻi e ala faʻatasi ma se mole RNA felauaiga (t-RNA). I le taimi lava e tasi, o le t-RNA e aofia ai nucleotides fesoʻotaʻi faʻasolosolo - anticodons, lea e fuafua ai le faʻasologa o le kenera taʻitasi (triplet-codon) o le amino acid ua faʻagaoioia.
  3. Polotini e fusifusia i ribosomes (amataina). O se mole mole i-RNA o lo'o iai fa'amatalaga e uiga i se polotini fa'apitoa e feso'ota'i atu i se vaega itiiti ribosome ma se amino acid amata fa'apipi'i i le t-RNA fetaui. I lenei tulaga, o le felauaiga macromolecules tutusa tutusa ma le i-RNA triplet, lea e faailoga ai le amataga o le filifili porotini.
  4. Elongation o le filifili polypeptide (elongation). O le faʻaputuina o vaega o porotini e tupu i le faʻaopoopoina faʻasolosolo o amino acids i le filifili, feaveaʻi i le ribosome e faʻaaoga ai le RNA felauaiga. I lenei laʻasaga, o le fausaga mulimuli o le polotini ua faʻavaeina.
  5. Taofi le faʻaogaina o le filifili polypeptide (faʻamuta). O le maeʻa o le fausiaina o le polotini e faʻaalia e se tolu tolu faʻapitoa o le mRNA, a maeʻa ona tuʻuina atu le polypeptide mai le ribosome.
  6. Gaugau ma porotini faiga. Ina ia faʻaaogaina le fausaga faʻapitoa o le polypeptide, e faʻapipiʻi faʻafuaseʻi, faʻatupuina lona faʻaogaina avanoa. A maeʻa le faʻapipiʻiina i luga o le ribosome, o le polotini e faʻafeiloaʻi suiga (faʻagaioiga) e enzymes, aemaise lava, phosphorylation, hydroxylation, glycosylation, ma tyrosine.

O polotini fou na fausia e aofia ai vaega polypeptide i le pito, lea e fai ma faʻailoga e taʻitaʻia ai mea i le vaega o aʻafiaga.

O le suiga o polotini e pulea e genes operator, lea, faatasi ai ma genes fausaga, fausia se vaega enzymatic taʻua o le operon. O lenei faiga o loʻo faʻatonutonuina e genes regulator ma le fesoasoani a se mea faʻapitoa, lea latou, pe a manaʻomia, faʻapipiʻiina. O le fegalegaleai o lenei vailaʻau ma le tagata faʻatautaia e taʻitaʻia ai le polokaina o le kenera e pulea, ma o se taunuuga, o le faʻamutaina o le operon. O le faʻailoga e toe faʻaauau ai le faʻaogaina o le faiga o le tali atu lea o le vailaʻau faʻatasi ai ma vaega o le inductor.

Fua faatatau i aso uma

Laulau № 2 “Manaomia e le tagata le polotini”
Vaega o tagata
Fa'aaoga i aso uma i polotini, kalama
manuFualaau faisuaAofai
6 masina i le 1 tausaga25
Mai le 1 i le 1,5 tausaga361248
1,5-3 tausaga401353
3 - 4 o le tausaga441963
5-6 tausaga472572
7-10 tausaga483280
11-13 tausaga583896
14 tama – 17 tausaga563793
14 teine ​​– 17 tausaga6442106
Tina fafine6512109
tina failele7248120
Alii (tamaiti aoga)6845113
Tamaitai (tamaiti aoga)583896
Tagata taaalo
tagata77-8668-94154-171
tamaitai60-6951-77120-137
Sa faia e alii galuega mamafa faaletino6668134
Tagata e oʻo atu i le 70 tausaga483280
O alii ua silia ma le 70 tausaga453075
Tamaitai e oo atu i le 70 tausaga422870
Fafine matutua atu i le 70 tausaga392665

E pei ona e vaʻaia, o le manaʻoga o le tino mo polotini e faʻalagolago i le matua, itupa, tulaga faaletino, ma le faʻamalositino. O le leai o se polotini i meaʻai e mafua ai le faʻalavelaveina o gaioiga o totoga i totonu.

Fetufaaiga i le tino o le tagata

O le metabolism o le protein o se seti o faiga e atagia ai le gaioiga o polotini i totonu o le tino: faʻafefeteina, malepelepe, faʻapipiʻiina i totonu o le vaega o meaʻai, faʻapea foʻi ma le auai i le tuʻufaʻatasia o mea fou e manaʻomia mo le tausiga o le ola. Tuuina atu o le protein metabolism e faatonutonuina, tuufaatasia, ma faamaopoopoina le tele o gaioiga kemikolo, e taua le malamalama i laasaga tetele e aofia ai i le suiga o le porotini.

O le ate e faia se sao taua i le metabolism peptide. Afai e taofi le auai o le okeni faamama i lenei faagasologa, ona maeʻa ai lea o le 7 aso e tupu ai se taunuuga leaga.

Le faʻasologa o le tafe o faʻagasologa metabolic.

  1. Amino acid deamination. E mana'omia lenei faiga e fa'aliliu ai le tele o porotini fausaga i ga'o ma ga'o. I le taimi o gaioiga fa'a-enzymatic, o le amino acids e suia i le keto acids tutusa, e fausia ai le ammonia, o se mea e maua mai i le pala. O le deanimation o le 90% o fausaga porotini e tupu i le ate, ma i nisi tulaga i fatugaʻo. O le tuusaunoaga o le filifili lala amino acids (valine, leucine, isoleucine), lea e maua ai le metabolism i maso o le auivi.
  2. Fausia o le Urea. Ammonia, lea na faʻasaʻolotoina i le taimi o le faʻaumatiaina o amino acids, e oona i le tino o le tagata. O le fa'aleagaina o le mea oona e tupu i totonu o le ate i lalo o le aafiaga o enzymes e liua ai i le uric acid. A maeʻa lena, e ulu atu le urea i fatugaʻo, mai le mea e alu ese ai ma le urine. O le vaega o totoe o le mole, lea e le o iai le nitrogen, e suia i le kulukose, lea e faʻamalolo ai le malosi pe a malepe.
  3. Feso'ota'iga i le va o ituaiga amino acids e mafai ona sui. O se taunuuga o gaioiga faʻaola i totonu o le ate (amination faʻaitiitia, transamination o keto acids, amino acid transformations), o le faʻavaeina o mea e mafai ona suia ma tulaga faʻapitoa, lea e tauia ai lo latou le lava i meaʻai.
  4. Fa'asologa o polotini plasma. Toeitiiti lava o polotini toto uma, sei vagana ai globulins, e fausia i totonu o le ate. O le mea pito sili ona taua o latou ma sili ona taua i le aofaʻi o albumins ma mea e faʻamalosia ai le toto. O le faʻagasologa o le faʻaogaina o le polotini i totonu o le vaega o meaʻai e tupu e ala i le gaioiga faʻasolosolo o enzymes proteolytic ia i latou e tuʻuina atu ai oloa malepelepe le mafai ona faʻafefe i totonu o le toto e ala i le puipui o le intestinal.

O le malepelepe o polotini e amata i le manava i lalo o le aafiaga o le sua o le gastric (pH 1,5-2), lea e aofia ai le enzyme pepsin, lea e faʻavaveina ai le hydrolysis o fusi peptide i le va o amino acids. A maeʻa lena, faʻaauau pea le gaogao i totonu o le duodenum ma le jejunum, lea e ulufale ai le pancreatic ma le intestinal sua (pH 7,2-8,2) o loʻo i ai faʻamaʻi faʻamaʻi enzyme (trypsinogen, procarboxypeptidase, chymotrypsinogen, proelastase). O le intestinal mucosa e maua ai le enzyme enteropeptidase, lea e faʻagaoioia ai nei protease. O mea proteolytic o loʻo i ai foi i totonu o sela o le intestinal mucosa, o le mea lea e tupu ai le hydrolysis o peptides laiti pe a maeʻa le faʻaogaina mulimuli.

O se taunuuga o ia tali, 95-97% o polotini ua malepe i lalo ole amino acids, lea e mitiia i totonu o le tootoo laiti. Faatasi ai ma le le lava poʻo le maualalo o le gaioiga o protease, o le protein e leʻi faʻaaogaina e ulu atu i totonu o le atigilima tele, lea e oʻo ai i faiga pala.

Le lava polotini

O polotini o se vasega o mea e maua ai le nitrogen mole maualuga, o se vaega galue ma faʻavae o le olaga o le tagata. O le manatu o polotini e nafa ma le fausiaina o sela, masini, totoga, o le tuufaatasiga o le hemoglobin, enzymes, hormones peptide, o le masani masani o gaioiga metabolic, o le leai o se meaʻai e mafua ai le faʻalavelaveina o le gaioiga o tino uma.

Faailoga o le le lava o le polotini:

  • toto maualuga ma muscular dystrophy;
  • le atoatoa;
  • faaitiitia le mafiafia o le gaugau paʻu, aemaise i luga o le triceps musele o le tauau;
  • pa'u mamafa tele;
  • vaivai le mafaufau ma le tino;
  • fula (natia, ona iloa ai lea);
  • malulu;
  • o le faʻaitiitia o le turgor o le paʻu, o le mea lea e mago ai, paʻu, lethargic, maanuminumi;
  • faʻaleagaina o le tulaga galue o le lauulu (gauʻu, manifinifi, mago);
  • faaititia le fiaai;
  • leaga le manuʻa manuʻa;
  • lagona faifai pea o le fiaai po o le fia inu;
  • faaletonu o le mafaufau (manatua, gauai);
  • le lava o le mamafa (i tamaiti).

Manatua, o faʻailoga o se ituaiga vaivai o le le lava o le polotini atonu e le o iai mo se taimi umi pe ono natia.

Ae ui i lea, soʻo se vaega o le le lava o le polotini e faʻatasi ma le faʻavaivaia o le puipuiga o le telefoni feaveaʻi ma le faʻateleina o le aʻafia i faʻamaʻi pipisi.

O le iʻuga, e masani ona mafatia tagata mamaʻi mai faʻamaʻi manava, niumonia, gastroenteritis, ma faʻamaʻi o totoga urinary. Faʻatasi ai ma le faʻaumiumi o le le lava o mea faʻapipiʻi, e tupu aʻe ai se tulaga ogaoga o le protein-malosi, faʻatasi ma le faʻaitiitia o le tele o le myocardium, atrophy o le tino, ma le atuatuvale o le avanoa intercostal.

O aʻafiaga o se ituaiga ogaoga o le le lava o le polotini:

  • fa'agesegese fatu;
  • faʻaleagaina i le faʻaogaina o le porotini ma isi mea ona o le le lava o le faʻaogaina o enzymes;
  • faʻaitiitia le fatu fatu;
  • anemia;
  • soliga o fuamoa;
  • faaletonu le tuputupu ae (i pepe faatoa fananau mai);
  • faaletonu o galuega o le endocrine glands;
  • faʻaleagaina hormonal;
  • tulaga puipuia;
  • faʻateleina o gaioiga faʻaleagaina ona o le faʻaleagaina o le tuʻufaʻatasia o mea puipuia (interferon ma lysozyme);
  • fa'aitiitia le mānava.

O le leai o se polotini i le taumafa o meaʻai aemaise lava le afaina o le tino o tamaiti: faʻagesegese le tuputupu aʻe, faʻalavelave ponaivi, faʻatuai le atinaʻeina o le mafaufau.

E lua ituaiga o polotini i tamaiti:

  1. Fa'avalevalea (le lava polotini mago). O lenei faʻamaʻi e faʻaalia i le atrophy ogaoga o maso ma aano o le tino (ona o le faʻaogaina o le polotini), faʻatuai le tuputupu aʻe, ma le paʻu o le mamafa. I le taimi lava e tasi, faʻafefe, manino pe natia, e le o iai i le 95% o mataupu.
  2. Kwashiorkor (fa'ato'a le lava o polotini). I le tulaga muamua, o le tamaititi e le fiafia, itaitagofie, lethargy. Ona matauina lea o le tuputupu aʻe o le tuputupu aʻe, faʻamalo le maso, faʻaleagaina o le gaʻo o le ate, ma le faʻaitiitia o le turgor o le tino. Faatasi ai ma lenei mea, e aliali mai le edema, faʻafefeina le paʻu o le mamafa, hyperpigmentation o le paʻu, paʻu o nisi vaega o le tino, ma faʻamaʻi lauulu. E masani lava, faʻatasi ai ma kwashiorkor, puaʻi, manava manava, anorexia, ma i tulaga ogaoga, coma poʻo le le mautonu e tupu, lea e masani ona iʻu i le oti.

Faatasi ai ma lenei mea, e mafai e tamaiti ma tagata matutua ona atiaʻe ituaiga fefiloi o le le lava o le polotini.

Mafuaaga mo le atinaʻeina o le le lava o le protein

O mafuaʻaga faʻapitoa mo le atinaʻeina o le le lava o le protein o:

  • tulaga lelei po'o le tele le paleni o mea'ai (mea'ai, fia'ai, lisi-i-protein menu, mea'ai leaga);
  • faʻalavelave faʻafuaseʻi o le gasegase o amino acids;
  • faateleina le leiloa o porotini mai le urine;
  • faaumiumi le leai o ni elemene;
  • soliga o le protein synthesis ona o pathologies masani o le ate;
  • ava malosi, vaisu o fualaau faasaina;
  • mu tuga, tafetotoi, fa'ama'i pipisi;
  • faaletonu le mitiia o polotini i totonu o le inumaga.

E lua ituaiga ole pa'u ole malosi ole polotini: muamua ma lona lua. O le faaletonu muamua e mafua ona o le le lava o meaʻai i totonu o le tino, ma le lona lua - o se taunuuga o faʻafitauli faʻaletonu poʻo le faʻaaogaina o vailaʻau e taofia ai le faʻaogaina o enzymes.

Faʻatasi ai ma se laʻititi laʻititi ma le agavaʻa o le le atoatoa o le protein (muamua), e taua le faʻaitiitia o mafuaʻaga talafeagai o le atinaʻeina o pathology. Ina ia faia lenei mea, faʻateleina le faʻaaogaina o polotini i aso taʻitasi (i le faʻatusatusa i le mamafa o le tino sili ona lelei), faʻatonu le faʻaogaina o faʻalavelave faʻapitoa. I le leai o ni nifo po'o le fa'aitiitia o le fia'ai, e fa'aogaina fa'afefiloiga nutrient vai mo su'esu'ega po'o le fafagaina e le tagata lava ia. Afai o le leai o se polotini e lavelave ona o le manava manava, o lona uiga e sili atu mo tagata mamaʻi le tuʻuina atu o yoghurt formulations. E leai se tulaga e fautuaina ai le taumafaina o meaʻai susu ona o le le mafai e le tino ona gaosia le lactose.

O tulaga ogaoga o le le atoatoa lona lua e manaʻomia ai togafitiga ile falemaʻi, talu ai e manaʻomia suʻega suʻesuʻe e iloa ai le maʻi. Ina ia faʻamalamalamaina le mafuaʻaga o le faʻamaʻi, o le maualuga o le soluble interleukin-2 receptor i totonu o le toto poʻo le C-reactive protein e fuaina. Plasma albumin, pa'u antigens, numera atoa o lymphocyte, ma CD4 + T-lymphocytes o loʻo faʻataʻitaʻiina foi e fesoasoani e faʻamaonia le talaʻaga ma fuafua le tikeri o le faʻaogaina o galuega.

O faʻamuamua autu o togafitiga o le tausisia o se meaʻai faʻatonutonu, faʻasaʻoina o le vai ma le paleni eletise, faʻaumatia faʻamaʻi pipisi, saturation o le tino ma meaʻai. Mafaufau o le leai o se polotini lona lua e mafai ona puipuia ai le fofo o le maʻi na faʻaosoina lona atinaʻe, i nisi tulaga, o meaʻai a matua poʻo paipa e faʻatonuina ma faʻafefiloi faʻafefiloi. I le taimi lava e tasi, o le vailaʻau vailaʻau e faʻaaogaina i vailaʻau faʻalua i le aso e manaʻomia e se tagata soifua maloloina.

Afai o le tagata maʻi e maua i le anorexia poʻo le mafuaʻaga o le faʻaleagaina e leʻi iloa, o vailaʻau e faʻateleina ai le manaʻo e faʻaaogaina foi. Ina ia faʻateleina le maso maso, o le faʻaaogaina o anabolic steroids e talia (i lalo o le vaavaaiga a se fomaʻi). Toe fa'afoisia le paleni o polotini i tagata matutua e tupu lemu, i luga ole 6-9 masina. I tamaiti, o le vaitaimi o le toe faʻaleleia atoatoa e 3-4 masina.

Manatua, mo le puipuia o le le lava o le polotini, e taua le fa'aofiina o mea'ai polotini o la'au ma manu i au mea'ai i aso ta'itasi.

inumaga tele naʻuā

O le taumafaina o mea'ai e tele i le polotini e sili atu e i ai se aafiaga le lelei i le soifua maloloina o tagata. O le ova o le polotini i le taumafataga e le itiiti ifo le matautia nai lo le le lava.

Fa'ailoga fa'apitoa o le tele o porotini i le tino:

  • faʻateleina faʻafitauli o fatugaʻo ma le ate;
  • leai se fia'ai, manava;
  • faʻateleina le itaitagofie;
  • tele ma'i masina (i fafine);
  • le faigata o le aveesea o le mamafa tele;
  • faʻafitauli ma le faiga fatu;
  • faateleina le pala i totonu o le manava.

E mafai ona e fuafuaina le soliga o le protein metabolism e faʻaaoga ai le paleni nitrogen. Afai e tutusa le aofaʻi o le nitrogen e ave i totonu ma alu ese, e faʻapea e iai le paleni lelei o le tagata. O paleni le lelei e faʻaalia ai le le lava o le taumafa poʻo le le lelei o le faʻaogaina o le polotini, lea e oʻo atu ai i le mu a le tagata lava ia. O lenei faʻalavelave e faʻavaeina ai le atinaʻeina o le vaivai.

O sina polotini la'ititi i mea'ai, e mana'omia e fa'atumauina ai le paleni masani o le nitrogen, e le afaina ai le soifua maloloina o tagata. I lenei tulaga, o le sili atu amino acids o loʻo faʻaaogaina e fai ma puna malosi. Ae ui i lea, i le leai o se gaioiga faʻaletino mo le tele o tagata, o le faʻaaogaina o le porotini e sili atu i le 1,7 kalama i le 1 kilokalama o le mamafa o le tino e fesoasoani i le faʻaliliuina o le porotini sili atu i totonu o le nitrogenous compounds (urea), kulukose, lea e tatau ona aveese e fatugaʻo. O le tele o le vaega o le fale e taʻitaʻia ai le faʻatupuina o se faʻamaʻi gaʻo o le tino, faʻateleina le leiloa o le calcium. E le gata i lea, o le polotini a manu e masani ona aofia ai purines, lea e mafai ona teuina i sooga, o se mea muamua i le atinaʻeina o le gout.

E seasea lava ona soona fai le polotini i le tino o le tagata. I aso nei, i mea'ai masani, o polotini maualuga (amino acids) ua matua le lava.

FAQ

O a mea lelei ma le le lelei o polotini o manu ma laau?

O le aoga autu o punaoa a manu o le polotini o loʻo i ai uma amino acids taua e manaʻomia mo le tino, aemaise lava ile faʻapipiʻiina. O le le lelei o sea polotini o le mauaina lea o le tele o le aofaʻi o se vaega o le fale, lea e 2-3 taimi i aso uma. E le gata i lea, o oloa mai manu e masani ona i ai vaega leaga (hormones, antibiotic, gaʻo, cholesterol), lea e mafua ai le oona o le tino e ala i mea pala, fufuluina le "kalsiuma" mai ponaivi, faia se uta faaopoopo i luga o le ate.

O polotini fualaau faisua e mitiia lelei e le tino. E le o iai ni mea leaga e maua mai i polotini manu. Ae ui i lea, o polotini laau e leai ni o latou faaletonu. O le tele o oloa (sei vagana ai soya) e tu'ufa'atasia ma ga'o (i fatu), o lo'o i ai se seti le atoatoa o amino acids taua.

O le fea polotini e sili ona mitiia i le tino o le tagata?

  1. Fuamoa, o le tikeri o le absorption e oʻo atu i le 95 - 100%.
  2. Susu, sisi - 85 - 95%.
  3. Aano o manufasi, i'a - 80 - 92%.
  4. Soya – 60 – 80%.
  5. Saito - 50 - 80%.
  6. Pi - 40 - 60%.

O lenei eseesega e mafua mai i le mea moni e le maua mai e le vaega o meaʻai ni enzymes e manaʻomia mo le malepelepe o ituaiga uma o porotini.

O a ni fautuaga mo le taumafaina o porotini?

  1. Ufiufi mea e manaomia i aso taitasi o le tino.
  2. Ia mautinoa e o'o mai tu'ufa'atasiga eseese o polotini ma mea'ai.
  3. Aua le fa'aleagaina le fa'aaogaina o le tele o polotini mo se taimi umi.
  4. Aua ne'i 'ai mea'ai e tele polotini i le po.
  5. Fa'atasi polotini o fuala'au ma manu. O lenei mea o le a faʻaleleia atili ai lo latou faʻafefe.
  6. Mo tagata taʻalo aʻo leʻi aʻoaʻoina e faʻatoʻilaloina avega maualuga, e fautuaina e inu le polotini-oaoa lulu. A uma le vasega, e fesoasoani le gainer e fa'atumu mea'ai fa'aagaaga. O faʻaopoopoga o taʻaloga e siitia ai le maualuga o gaʻo, amino acids i totonu o le tino, faʻaosofia le vave toe faʻaleleia o maso.
  7. O polotini a manu e tatau ona faia i le 50% o taumafa i aso taitasi.
  8. Ina ia aveese oloa o le protein metabolism, e sili atu le vai e manaʻomia nai lo le malepelepe ma le gaosiga o isi meaʻai. Ina ia aloese mai le faʻavaivaia, e tatau ona e inuina le 1,5-2 lita o le vai e le o le carbonated i le aso. Ina ia faatumauina le paleni o le vai-masima, e fautuaina tagata taʻalo e inu le 3 lita o le vai.

O le a le tele o polotini e mafai ona eliina i le taimi?

Faatasi ai ma le lagolagoina o le fafagaina masani, o loʻo i ai se manatu e le sili atu i le 30 kalama o le polotini e mafai ona faʻaaogaina i le taumafataga. E talitonuina o le tele o le voluma e utaina ai le vaega o meaʻai ma e le mafai ona faʻafetaui le faʻaogaina o le oloa. Ae peitai, e leai se mea e sili atu na o se talafatu.

E mafai e le tino o le tagata ona manumalo i le sili atu i le 200 kalama o porotini. O se vaega o le porotini o le a alu e auai i faiga anabolic poʻo SMP ma o le a teuina e pei o le glycogen. O le mea autu e manatua o le tele o le polotini e ulu atu i le tino, o le umi foi lea o le a faʻafefeteina, ae o le a faʻafefe uma.

O le tele o polotini e oʻo atu ai i le faʻateleina o gaʻo i totonu o le ate, faʻateleina le fiafia o le endocrine glands ma le fatugalemu o le tino, faʻaleleia le faagasologa o le pala, ma e iai se aafiaga le lelei i fatugaʻo.

iʻuga

O polotini o se vaega taua o sela uma, a'au, totoga i le tino o le tagata. O polotini e nafa ma tulafono faatonutonu, afi, felauaiga, malosi ma gaioiga metabolic. O mea faʻapipiʻi e aʻafia i le faʻaogaina o minerale, vitamini, gaʻo, gaʻo, faʻateleina le puipuiga ma avea o se mea fau fale mo alava maso.

O le lava o le taumafa i aso taitasi o polotini (silasila i le Laulau Numera 2 “Manaomia e le Tagata mo Polotini”) o le ki lea i le faatumauina o le soifua maloloina ma le soifua manuia i le aso atoa.

Tuua se tali