Mataupu
- Talafaasolopito o le mauaina
- Fa'asologa o polotini
- Tino ma vailaʻau vailaʻau
- Ituaiga polotini e mafai ona fa'atupuina ile tino
- Taua Amino Oona
- Mea'ai Puna'oa o Asini Amino Taua
- Semi-sui
- Fesoʻotaʻiga
- Ituaiga polotini i le amataga
- Taua mo le tagata
- Faʻavae porotini
- Fua faatatau i aso uma
- Fetufaaiga i le tino o le tagata
- Le lava polotini
- inumaga tele naʻuā
- FAQ
- iʻuga
O polotini o mea faʻalenatura macromolecular e aofia ai se filifili o amino acids e fesoʻotaʻi i se peptide bond. O le matafaioi pito sili ona taua o nei mea faʻapipiʻi o le faʻatonutonuina o gaioiga faʻamaʻi i totonu o le tino (enzymatic role). E le gata i lea, latou te faia le puipuiga, hormonal, fausaga, meaʻai, malosi galuega.
I le fausaga, ua vaevaeina polotini i faigofie (porotini) ma lavelave (proteids). O le aofaʻi o toega amino acid i molelaʻau e eseese: myoglobin o le 140, o le inisalini o le 51, lea e faʻamatalaina ai le maualuga o le mole mole mamafa o le tuufaatasiga (Mr), lea e amata mai i le 10 000 i le 3 000 000 Dalton.
O polotini e tusa ma le 17% o le mamafa atoa o le tagata: 10% o le paʻu, 20% o cartilage, ponaivi, ma le 50% o maso. E ui lava i le mea moni e leʻi suʻesuʻeina maeʻaeʻa le matafaioi o polotini ma proteids i aso nei, o le gaioiga o le neura, o le mafai ona tupu, toe gaosia le tino, o le tafe o metabolic process i le cellular level e fesoʻotaʻi saʻo ma le gaioiga o amino. acids.
Talafaasolopito o le mauaina
O le faagasologa o le suʻesuʻeina o polotini na afua mai i le XVIII senituri, ina ua suʻesuʻeina e se vaega o saienitisi taʻitaʻia e le fomaʻi Farani Antoine Francois de Furcroix albumin, fibrin, gluten. O le i'uga o nei su'esu'ega, na aoteleina ai polotini ma tu'u'ese i se isi vasega.
I le 1836, mo le taimi muamua, na tuʻuina atu ai e Mulder se faʻataʻitaʻiga fou o le faʻasologa o vailaʻau o polotini e faʻavae i luga o le talitonuga o radicals. Na tumau pea le taliaina lautele seia oo i le 1850s. O le igoa faʻaonaponei o le porotini - protein - o le tuufaatasiga na maua i le 1838. Ma e oʻo atu i le faaiuga o le XNUMXth seneturi, na faia ai e le saienitisi Siamani A. Kossel se mea mataʻina: na ia oʻo mai i le faaiuga o amino acids o elemene autu autu o le fausaga. “vaega faufale”. O lenei aʻoaʻoga na faʻamaonia faʻamaonia i le amataga o le XNUMXth seneturi e le fomaʻi Siamani Emil Fischer.
I le 1926, o se saienitisi Amerika, James Sumner, i le faagasologa o ana suʻesuʻega, na iloa ai o le enzyme urease e gaosia i totonu o le tino e aʻafia i polotini. O lenei su'esu'ega na faia ai se fa'alavelave i le lalolagi o le saienisi ma ta'ita'ia ai le iloa o le taua o polotini mo le ola o le tagata. I le 1949, na fa'ata'ita'iina ai e se tagata su'esu'e fa'akomepiuta fa'a-Peretania, Fred Sanger, le fa'asologa o le amino acid o le hormone inisalini, lea na fa'amaonia ai le sa'o o le manatu e fa'apea o polotini o polymers laina o amino acids.
I le 1960s, mo le taimi muamua i luga o le faʻavae o le X-ray diffraction, na maua ai le fausaga faʻapitoa o polotini i le atomic level. O lo'o fa'aauau pea le su'esu'ega o lenei fa'alapotopotoga fa'aola mole maualuga e o'o mai i aso nei.
Fa'asologa o polotini
O iunite faʻavae autu o polotini o amino acids, e aofia ai vaega amino (NH2) ma toega carboxyl (COOH). I nisi tulaga, o le nitric-hydrogen radicals e fesoʻotaʻi ma carbon ions, o le numera ma le nofoaga e fuafua ai uiga faʻapitoa o mea peptide. I le taimi lava e tasi, o le tulaga o le carbon e faʻatatau i le vaega amino o loʻo faʻamamafaina i le igoa faʻatasi ai ma se prefix faʻapitoa: alpha, beta, gamma.
Mo polotini, o le alpha-amino acids o loʻo galue o ni iunite faʻavae, talu ai na o latou, pe a faʻalauteleina le filifili polypeptide, e tuʻuina atu ai vaega o le protein i le mautu ma le malosi. O fa'apotopotoga o lenei ituaiga o lo'o maua i le natura i foliga e lua: L ma le D (sei vagana ai le glycine). O elemene o le ituaiga muamua o se vaega o polotini o meaola ola na gaosia e manu ma laau, ma o le ituaiga lona lua o vaega o fausaga o peptides na fausia e le non-ribosomal synthesis i sigi ma siama.
O poloka faufale o polotini e fesoʻotaʻi faʻatasi e se polypeptide bond, lea e fausia e ala i le faʻapipiʻiina o le tasi amino acid i le carboxyl o le isi amino acid. O fausaga pupuu e masani ona taʻua o peptides poʻo oligopeptides (molecular weight 3-400 daltons), ma umi, e aofia ai le sili atu ma le 10 amino acids, polypeptides. O le tele o taimi, o filifili polotini o loʻo i ai le 000 - 50 amino acid residues, ma o nisi taimi 100 - 400. Proteins e fausia ni fausaga faʻapitoa faʻapitoa ona o fegalegaleaiga intramolecular. E ta'ua i latou o porotini conformations.
E fa tulaga o le fa'atulagaina o porotini:
- O le mea muamua o se fa'asologa laina o toega amino acid e feso'ota'i fa'atasi e se fusi polypeptide malosi.
- Lua – o le fa'atonuina o vaega o polotini i le vateatea i se li'o po'o le gaugau.
- Tertiary - o se auala o le faʻaogaina avanoa o se filifili polypeptide helical, e ala i le gaugau o le fausaga lona lua i se polo.
- Quaternary - polotini tuʻufaʻatasia (oligomer), lea e faia e ala i fegalegaleaiga a le tele o filifili polypeptide o se fausaga maualuga.
O foliga o le fausaga o le polotini ua vaevaeina i vaega e 3:
- fibrillary;
- globular;
- membrane
O le ituaiga muamua o polotini o molelaula e pei o filo e fesoʻotaʻi faʻatasi e fausia ai alava umi poʻo fausaga faʻapipiʻi. Tuuina atu o polotini fibrillar o loʻo faʻaalia i le maualuga o le malosi faʻainisinia, latou te faia galuega puipuia ma faʻatulagaina i le tino. O sui masani o nei polotini o keratins lauulu ma collagens tissue.
O polotini globular e aofia ai le tasi pe sili atu filifili polypeptide gaugau i se fausaga ellipsoidal laititi. O nei mea e aofia ai enzymes, vaega felauaiga toto, ma polotini a le tino.
Membrane faʻapipiʻi o fausaga polypeptide o loʻo faʻapipiʻiina i totonu o le atigi o totoga o sela. O nei mea faʻapipiʻi e faʻatino le galuega a tali, pasi atu mole mole talafeagai ma faʻailoga faʻapitoa i luga o le fogaeleele.
E oʻo mai i le taimi nei, o loʻo i ai le tele o ituaiga o polotini, e fuafua i le aofaʻi o toega amino acid o loʻo aofia ai i totonu ia i latou, o le faʻafanua faʻafanua ma le faʻasologa o latou nofoaga.
Ae ui i lea, mo le gaioiga masani o le tino, e naʻo le 20 alpha-amino acids o le L-series e manaʻomia, 8 e le faʻapipiʻiina e le tino o le tagata.
Tino ma vailaʻau vailaʻau
O le fausaga fa'apitonu'u ma le fa'aogaina o le amino acid o porotini ta'itasi e iloa ai ona uiga fa'aletino.
O polotini o mea malō e fai ai vaifofo colloidal pe a fegalegaleai ma vai. I totonu o vai emulsions, o loʻo i ai polotini i le tulaga o vaega o loʻo molia, talu ai o le tuufaatasiga e aofia ai vaega polar ma ionic (–NH2, –SH, –COOH, –OH). O le tau o se mole polotini e faalagolago ile fua ole carboxyl (-COOH), toega amine (NH) ma le pH ole ala. O le mea e malie ai, o le fausaga o polotini o meaola manu e aofia ai le sili atu dicarboxylic amino acids (glutamic ma aspartic), lea e fuafua ai lo latou le lelei i vaifofo vai.
O nisi mea o loʻo i ai le tele o diamino acids (histidine, lysine, arginine), o se taunuuga o loʻo latou amio i vai e pei o cation protein. I vaifofo vai, o le tuufaatasiga e mautu ona o le fe'ese'esea'i o mea ninii e tutusa tau. Ae ui i lea, o se suiga i le pH o le alalaupapa e manaʻomia ai se suiga faʻatusatusa o vaega faʻapipiʻi i totonu o le porotini.
I totonu o se siosiomaga acidic, o le faʻaleagaina o vaega o le carboxyl o loʻo taofiofia, lea e oʻo atu ai i le faʻaitiitia o le le lelei o le paʻu porotini. I le alkali, i se isi itu, o le ionization o toega amine e faʻagesegese, o se taunuuga e faʻaitiitia ai le tau lelei o le polotini.
I se pH faapitoa, o le mea e taʻua o le isoelectric point, alkaline dissociation e tutusa ma le acidic, o se taunuuga lea e faʻapipiʻi ma faʻafefe ai vaega o le porotini. Mo le tele o peptides, o lenei tau o loʻo i totonu o se siʻosiʻomaga laʻititi. Ae ui i lea, o loʻo i ai fausaga faʻatasi ma le malosi o le malosi o mea alkaline. O lona uiga o le tele o polotini e gaugau i se siosiomaga acidic, ma se vaega itiiti i le alkaline.
I le tulaga isoelectric, o polotini e le mautu i le vaifofo ma, o se taunuuga, e faigofie ona coagulate pe a vevela. Pe a faʻaopoopo le acid poʻo le alkali i le polotini ua faʻafefeteina, o le molelaʻau e toe faʻaleleia, a maeʻa ona toe faʻamavaeina lea o le paluga. Ae ui i lea, o polotini e tumau pea o latou uiga uiga na'o ni vaega o le pH o le alalaupapa. Afai o faʻamaufaʻailoga o loʻo taofia ai le faʻaogaina o le porotini o loʻo faʻaumatia, ona faʻaleagaina lea o le faʻatonuga o le vailaʻau, o se taunuuga lea e avea ai le mole ma foliga o se faʻalavelave faʻafuaseʻi. O lenei tulaga e ta'ua o le denaturation.
O le suiga i meatotino o le polotini e oʻo atu ai i le aʻafiaga o vailaʻau ma mea faʻaletino: maualuga le vevela, faʻafefe o le ultraviolet, lulu malosi, faʻatasi ma mea faʻapipiʻi porotini. O se taunuuga o le denaturation, o le vaega ua leiloa lana gaioiga olaola, o mea ua leiloa e le toe faafoi mai.
O polotini e maua ai le lanu i le faagasologa o gaioiga o le hydrolysis. Pe a tuʻufaʻatasia le vaifofo peptide ma le sulfate apamemea ma le alkali, e aliali mai se lanu lilac (biuret reaction), pe a vevela polotini i le nitric acid - o se lanu samasama (xantoprotein reaction), pe a fegalegaleai ma se vaifofo nitrate o le mercury - lanu raspberry (Milon). tali). O nei suʻesuʻega e faʻaaogaina e suʻesuʻe ai fausaga polotini o ituaiga eseese.
Ituaiga polotini e mafai ona fa'atupuina ile tino
Le taua o amino acids mo le tino o le tagata e le mafai ona manatu faatauvaa. Latou te faia le matafaioi a neurotransmitters, latou te manaʻomia mo le faʻaogaina saʻo o le faiʻai, tuʻuina atu le malosi i maso, ma pulea le atoatoa o le faʻatinoga oa latou galuega ma vitamini ma minerale.
O le taua tele o le fesoʻotaʻiga o le faʻamautinoaina o le atinaʻe masani ma le gaioiga o le tino. Amino acids e maua ai enzymes, hormones, hemoglobin, antibodies. O le tuʻufaʻatasiga o polotini i mea ola ola e faʻaauau pea.
Peita'i, e fa'agata lenei fa'agasologa pe a leai se amino acid e tasi i totonu o sela. O le soliga o le faʻavaeina o polotini e oʻo atu ai i faʻafitauli o meaʻai, faʻagesegese le tuputupu aʻe, le mautonu o le mafaufau-lagona.
O le tele o amino acids o loʻo faʻapipiʻiina i le tino o le tagata i le ate. Ae ui i lea, o loʻo i ai mea faʻapitoa e tatau ona sau i aso uma ma meaʻai.
E mafua ona o le tufatufaina atu o amino acids i vaega nei:
- e le mafai ona suia;
- semi-toe sui;
- suia
O vaega ta'itasi o vaila'au e iai a latou galuega fa'apitoa. Mafaufau loloto i ai.
Taua Amino Oona
E le mafai e se tagata ona gaosia ni mea faʻapitoa o lenei vaega na o ia, ae e manaʻomia e tausia ai lona olaga.
O le mea lea, o ia amino acids ua maua le igoa "taua" ma e tatau ona tuʻuina atu i taimi uma mai fafo ma meaʻai. E le mafai ona fa'aogaina le porotini e aunoa ma lenei mea faufale. O le iʻuga, o le leai o se tasi o mea faʻapipiʻi e oʻo atu ai i faʻalavelave faʻafuaseʻi, faʻaitiitia o maso maso, mamafa o le tino, ma taofi le gaosiga o porotini.
Ole amino acids sili ona taua mo le tino o le tagata, aemaise lava mo tagata taʻalo ma lo latou taua.
- Valin. O se vaega faʻavae o se palatini filifili lala (BCAA) .O se puna malosi, e auai i gaioiga metabolic o le nitrogen, toe faʻafoʻisia aano ua faaleagaina, ma faʻatonutonu le glycemia. Valine e manaʻomia mo le tafe o maso metabolism, gaioiga masani o le mafaufau. Faʻaaogaina i togafitiga faʻafomaʻi faʻatasi ma le leucine, isoleucine mo le togafitia o le faiʻai, ate, manuʻa ona o fualaau faasaina, ava malosi poʻo fualaau faʻasaina o le tino.
- Leucine ma Isoleucine. Faʻaitiitia le maualuga o le kulukose i totonu o le toto, puipuia maso maso, mu le gaʻo, avea ma faʻamalosi mo le faʻapipiʻiina o le hormone tuputupu aʻe, toe faʻaleleia le paʻu ma ponaivi. Leucine, pei o le valine, o loʻo aʻafia i faʻagasologa o le sapalai o le malosi, lea e taua tele mo le faatumauina o le tumau o le tino i taimi o taʻaloga faigata. E le gata i lea, e manaʻomia le isoleucine mo le faʻapipiʻiina o le hemoglobin.
- Threonine. E puipuia ai le faʻaleagaina o le gaʻo o le ate, auai i le protein ma le gaʻo metabolism, o le faʻapipiʻiina o le collagen, elastane, le fatuina o le ponaivi (enamel). O le amino acid e faʻateleina ai le puipuiga, faʻafitauli o le tino i faʻamaʻi ARVI. O loʻo maua le Threonine i maso skeletal, fatugalemu o le tino, fatu, lagolago a latou galuega.
- Methionine. E faʻaleleia le gaogao, auai i le gaosiga o gaʻo, puipuia le tino mai aʻafiaga leaga o le radiation, faʻaitiitia le faʻaalia o le toxicosis i le taimi o le maitaga, ma faʻaaogaina e togafitia ai le gasegase o le rheumatoid. O le amino acid o loʻo aʻafia i le gaosiga o le taurine, cysteine, glutathione, lea e faʻaleagaina ma aveese mea oona mai le tino. E fesoasoani le methionine e faʻaitiitia le maualuga o le histamine i sela i tagata e maua i allergies.
- Tryptophan. Faʻamalosia le tuʻuina atu o le homone tuputupu aʻe, faʻaleleia le moe, faʻaitiitia aʻafiaga leaga o le nicotine, faʻamautuina lagona, faʻaaogaina mo le faʻaogaina o le serotonin. Tryptophan i le tino o le tagata e mafai ona liua i le niacin.
- Lysine. E auai i le gaosiga o albumins, enzymes, hormones, antibodies, faʻaleleia o le tino ma le fausiaina o collagen. O lenei amino acid o se vaega o polotini uma ma e manaʻomia e faʻaitiitia ai le maualuga o triglycerides i le toto toto, faʻavae masani o ponaivi, faʻaogaina atoatoa o le calcium ma le mafiafia o le fausaga o lauulu. Lysine ei ai se aafiaga antiviral, taofiofia le atinaʻeina o faʻamaʻi pipisi o le manava ma le herpes. E faʻateleina le malosi o maso, lagolagoina le metabolism o le nitrogen, faʻaleleia mafaufauga pupuu, faʻavae, libido. Faʻafetai i ona uiga lelei, 2,6-diaminohexanoic acid e fesoasoani e tausia le fatu maloloina, puipuia le atinaʻeina o le atherosclerosis, osteoporosis, ma herpes genital. Lysine faʻatasi ma le vaitamini C, proline puipuia le faʻavaeina o lipoproteins, lea e mafua ai le faʻapipiʻiina o alatoto ma taʻitaʻia ai maʻi cardiovascular.
- Phenylalanine. Taofi le manaʻo, faʻaitiitia le tiga, faʻaleleia lagona, manatua. I totonu o le tino o le tagata, e mafai e le phenylalanine ona liua i le amino acid tyrosine, lea e taua mo le faʻaogaina o neurotransmitters (dopamine ma norepinephrine). Ona o le malosi o le tuufaatasiga e sopoia le pa puipui o le toto-faiʻai, e masani ona faʻaaogaina e togafitia ai faʻamaʻi o le neura. E le gata i lea, o le amino acid e faʻaaogaina e faʻafefe ai le paʻepaʻe paʻepaʻe o le depigmentation i luga o le paʻu (vitiligo), schizophrenia, ma le maʻi o Parkinson.
O le leai o ni amino acids taua i le tino o le tagata e mafua ai:
- tuputupu aʻe faʻafitauli;
- soliga o le biosynthesis o le cysteine, proteins, fatugaʻo, thyroid, faʻalavelave faʻalavelave;
- faʻaletonu;
- paʻu mamafa;
- phenylketonuria;
- faʻaitiitia le puipuiga ma le maualuga o le hemoglobin;
- faaletonu faamaopoopo.
Pe a taʻalo taʻaloga, o le le atoatoa o vaega faʻavae o loʻo i luga e faʻaitiitia ai le taʻaloga afeleti, faʻateleina le lamatiaga o manuʻa.
Mea'ai Puna'oa o Asini Amino Taua
Igoa oloa | Amino anotusi i le 100 kalama o oloa, kalama | |||
---|---|---|---|---|
tryptophan | threonine | Isoleucine | leucine | |
lama | 0,17 | 0,596 | 0,625 | 1,17 |
hazelnut | 0,193 | 0,497 | 0,545 | 1,063 |
Amene | 0,214 | 0,598 | 0,702 | 1,488 |
Mato | 0,287 | 0,688 | 0,789 | 1,472 |
Fistashki | 0,271 | 0,667 | 0,893 | 1,542 |
Peanut | 0,25 | 0,883 | 0,907 | 1,672 |
Pinati Pasila | 0,141 | 0,362 | 0,516 | 1,155 |
Puni pinati | 0,107 | 0,37 | 0,542 | 0,991 |
niu | 0,039 | 0,121 | 0,131 | 0,247 |
Lago fatu | 0,348 | 0,928 | 1,139 | 1,659 |
fatu papiki | 0,576 | 0,998 | 1,1281 | 2,419 |
Flax fatu | 0,297 | 0,766 | 0,896 | 1,235 |
Fualaau Sesame | 0,33 | 0,73 | 0,75 | 1,5 |
Palu laau | 0,184 | 0,686 | 0,819 | 1,321 |
O lentils mago | 0,232 | 0,924 | 1,116 | 1,871 |
Pipi mungo mago | 0,26 | 0,782 | 1,008 | 1,847 |
Pipi mago | 0,185 | 0,716 | 0,828 | 1,374 |
Pi mata lanumeamata | 0,037 | 0,203 | 0,195 | 0,323 |
Fa'amago soya | 0,591 | 1,766 | 1,971 | 3,309 |
Tofu mata | 0,126 | 0,33 | 0,4 | 0,614 |
Tofu malo | 0,198 | 0,517 | 0,628 | 0,963 |
Tofu falai | 0,268 | 0,701 | 0,852 | 1,306 |
okara | 0,05 | 0,031 | 0,159 | 0,244 |
Tempe | 0,194 | 0,796 | 0,88 | 1,43 |
Natto | 0,223 | 0,813 | 0,931 | 1,509 |
Miso | 0,155 | 0,479 | 0,508 | 0,82 |
Pipi uliuli | 0,256 | 0,909 | 0,954 | 1,725 |
Pi pi mumu | 0,279 | 0,992 | 1,041 | 1,882 |
Pipi piniki | 0,248 | 0,882 | 0,925 | 1,673 |
Pi pipi | 0,237 | 0,81 | 0,871 | 1,558 |
Paʻu paepae | 0,277 | 0,983 | 1,031 | 1,865 |
Manoa pi | 0,223 | 0,792 | 0,831 | 1,502 |
Ua ola saito | 0,115 | 0,254 | 0,287 | 0,507 |
Falaoamata Saito Atoa | 0,174 | 0,367 | 0,443 | 0,898 |
pasta | 0,188 | 0,392 | 0,57 | 0,999 |
Areto atoa | 0,122 | 0,248 | 0,314 | 0,574 |
Areto falaoa | 0,096 | 0,255 | 0,319 | 0,579 |
Oats (fa'ato'aga) | 0,182 | 0,382 | 0,503 | 0,98 |
White rice | 0,077 | 0,236 | 0,285 | 0,546 |
Brown rice | 0,096 | 0,275 | 0,318 | 0,62 |
Araisa vao | 0,179 | 0,469 | 0,618 | 1,018 |
Buckwheat lanu meamata | 0,192 | 0,506 | 0,498 | 0,832 |
Soka falai | 0,17 | 0,448 | 0,441 | 0,736 |
Millet (saito) | 0,119 | 0,353 | 0,465 | 1,4 |
Fa'amama karite | 0,165 | 0,337 | 0,362 | 0,673 |
Saga vela | 0,023 | 0,129 | 0,129 | 0,348 |
susu susu | 0,04 | 0,134 | 0,163 | 0,299 |
Susu o Mamoe | 0,084 | 0,268 | 0,338 | 0,587 |
Feiloaʻi | 0,147 | 0,5 | 0,591 | 1,116 |
Suetena sisi | 0,401 | 1,038 | 1,537 | 2,959 |
sisi Cheddar | 0,32 | 0,886 | 1,546 | 2,385 |
Mozzarella sisi | 0,515 | 0,983 | 1,135 | 1,826 |
fuamoa | 0,167 | 0,556 | 0,641 | 1,086 |
Pipi (filet) | 0,176 | 1,07 | 1,219 | 2,131 |
puaa (ham) | 0,245 | 0,941 | 0,918 | 1,697 |
Poula | 0,257 | 0,922 | 1,125 | 1,653 |
Turkey | 0,311 | 1,227 | 1,409 | 2,184 |
Tuna paepae | 0,297 | 1,163 | 1,223 | 2,156 |
Samoni, samani | 0,248 | 0,969 | 1,018 | 1,796 |
Igo, Mikizha | 0,279 | 1,092 | 1,148 | 2,025 |
Fafaga Atalani | 0,159 | 0,622 | 0,654 | 1,153 |
Igoa oloa | Amino anotusi i le 100 kalama o oloa, kalama | |||
---|---|---|---|---|
lysine | methionine | phenylalanine | valea | |
lama | 0,424 | 0,236 | 0,711 | 0,753 |
hazelnut | 0,42 | 0,221 | 0,663 | 0,701 |
Amene | 0,58 | 0,151 | 1,12 | 0,817 |
Mato | 0,928 | 0,362 | 0,951 | 1,094 |
Fistashki | 1,142 | 0,335 | 1,054 | 1,23 |
Peanut | 0,926 | 0,317 | 1,337 | 1,082 |
Pinati Pasila | 0,492 | 1,008 | 0,63 | 0,756 |
Puni pinati | 0,54 | 0,259 | 0,524 | 0,687 |
niu | 0,147 | 0,062 | 0,169 | 0,202 |
Lago fatu | 0,937 | 0,494 | 1,169 | 1,315 |
fatu papiki | 1,236 | 0,603 | 1,733 | 1,579 |
Flax fatu | 0,862 | 0,37 | 0,957 | 1,072 |
Fualaau Sesame | 0,65 | 0,88 | 0,94 | 0,98 |
Palu laau | 0,952 | 0,502 | 0,758 | 1,095 |
O lentils mago | 1,802 | 0,22 | 1,273 | 1,281 |
Pipi mungo mago | 1,664 | 0,286 | 1,443 | 1,237 |
Pipi mago | 1,291 | 0,253 | 1,034 | 0,809 |
Pi mata lanumeamata | 0,317 | 0,082 | 0,2 | 0,235 |
Fa'amago soya | 2,706 | 0,547 | 2,122 | 2,029 |
Tofu mata | 0,532 | 0,103 | 0,393 | 0,408 |
Tofu malo | 0,835 | 0,162 | 0,617 | 0,64 |
Tofu falai | 1,131 | 0,22 | 0,837 | 0,867 |
okara | 0,212 | 0,041 | 0,157 | 0,162 |
Tempe | 0,908 | 0,175 | 0,893 | 0,92 |
Natto | 1,145 | 0,208 | 0,941 | 1,018 |
Miso | 0,478 | 0,129 | 0,486 | 0,547 |
Pipi uliuli | 1,483 | 0,325 | 1,168 | 1,13 |
Pi pi mumu | 1,618 | 0,355 | 1,275 | 1,233 |
Pipi piniki | 1,438 | 0,315 | 1,133 | 1,096 |
Pi pipi | 1,356 | 0,259 | 1,095 | 0,998 |
Paʻu paepae | 1,603 | 0,351 | 1,263 | 1,222 |
Manoa pi | 1,291 | 0,283 | 1,017 | 0,984 |
Ua ola saito | 0,245 | 0,116 | 0,35 | 0,361 |
Falaoamata Saito Atoa | 0,359 | 0,228 | 0,682 | 0,564 |
pasta | 0,324 | 0,236 | 0,728 | 0,635 |
Areto atoa | 0,244 | 0,136 | 0,403 | 0,375 |
Areto falaoa | 0,233 | 0,139 | 0,411 | 0,379 |
Oats (fa'ato'aga) | 0,637 | 0,207 | 0,665 | 0,688 |
White rice | 0,239 | 0,155 | 0,353 | 0,403 |
Brown rice | 0,286 | 0,169 | 0,387 | 0,44 |
Araisa vao | 0,629 | 0,438 | 0,721 | 0,858 |
Buckwheat lanu meamata | 0,672 | 0,172 | 0,52 | 0,678 |
Soka falai | 0,595 | 0,153 | 0,463 | 0,6 |
Millet (saito) | 0,212 | 0,221 | 0,58 | 0,578 |
Fa'amama karite | 0,369 | 0,19 | 0,556 | 0,486 |
Saga vela | 0,137 | 0,067 | 0,15 | 0,182 |
susu susu | 0,264 | 0,083 | 0,163 | 0,206 |
Susu o Mamoe | 0,513 | 0,155 | 0,284 | 0,448 |
Feiloaʻi | 0,934 | 0,269 | 0,577 | 0,748 |
Suetena sisi | 2,585 | 0,784 | 1,662 | 2,139 |
sisi Cheddar | 2,072 | 0,652 | 1,311 | 1,663 |
Mozzarella sisi | 0,965 | 0,515 | 1,011 | 1,322 |
fuamoa | 0,912 | 0,38 | 0,68 | 0,858 |
Pipi (filet) | 2,264 | 0,698 | 1,058 | 1,329 |
puaa (ham) | 1,825 | 0,551 | 0,922 | 0,941 |
Poula | 1,765 | 0,591 | 0,899 | 1,1 |
Turkey | 2,557 | 0,79 | 1,1 | 1,464 |
Tuna paepae | 2,437 | 0,785 | 1,036 | 1,367 |
Samoni, samani | 2,03 | 0,654 | 0,863 | 1,139 |
Igo, Mikizha | 2,287 | 0,738 | 0,973 | 1,283 |
Fafaga Atalani | 1,303 | 0,42 | 0,554 | 0,731 |
O le laulau e fa'avae i fa'amaumauga na maua mai le Faletusi Fa'ato'aga a le United States - USA National Nutrient Database.
Semi-sui
O pa'u o lenei vaega e mafai ona gaosia e le tino pe afai e tu'uina atu i se vaega o mea'ai. O ituaiga ta'itasi semi-essential acids e fa'atino galuega fa'apitoa e le mafai ona suia.
Mafaufau i a latou ituaiga.
- Arginine. O se tasi lea o amino acids sili ona taua i le tino o le tagata. E faatelevaveina le fa'amaloloina o a'a ua faaleagaina, fa'aititia le maualuga o le cholesterol ma e mana'omia e tausia ai le soifua maloloina o le pa'u, maso, ponaivi, ma le ate. Arginine faʻateleina le faʻavaeina o T-lymphocytes, lea e faʻamalosia ai le puipuiga o le tino, e fai ma pa puipui, e puipuia ai le faʻaofiina o pathogens. E le gata i lea, o le amino acid e faʻamalosia ai le faʻamaʻiina o le ate, faʻaititia le toto toto, faʻagesegese le tuputupu aʻe o tumo, tetee atu i le faʻatupuina o paʻu toto, faʻateleina le malosi ma faʻaleleia alātoto. E auai i le metabolism nitrogen, creatine synthesis ma ua faʻaalia mo tagata e manaʻo e paʻu le mamafa ma maua maso maso. Arginine o loʻo maua i le sua sua, mea faʻafesoʻotaʻi o le paʻu ma le hemoglobin. O le le lava o le tuufaatasiga i totonu o le tino o le tagata e matautia mo le atinaʻeina o le maʻisuka, le maua o tamaʻitaʻi, tuai le talavou, toto maualuga, ma le immunodeficiency. Punaoa faanatura o arginine: sukalati, popo, gelatin, aano o manufasi, susu, walnut, saito, oats, pinati, soya.
- Histidine. E aofia i totonu o aano uma o le tino o le tagata, enzymes. Auai i le fefaʻasoaaʻi o faʻamatalaga i le va o le fatugalemu o le neura ma matagaluega lautele. O le histidine e manaʻomia mo le gaogao masani, talu ai o le faʻavaeina o le sua o le gastric e mafai ona naʻo lona auai. E le gata i lea, o le vailaʻau e puipuia ai le tupu mai o le autoimmune, faʻamaʻi faʻamaʻi. O le leai o se vaega e mafua ai le gau o le faʻalogo, faʻateleina le lamatiaga o le atiaʻe o le maʻi rūmatoid. Histidine e maua i cereals (alaisa, saito), meaʻai susu, ma aano o manu.
- Tyrosine. Faʻaleleia le faʻavaeina o neurotransmitters, faʻaitiitia le tiga o le taimi muamua, fesoasoani i le gaioiga masani o le tino atoa, galue o se antidepressant masani. O le amino acid e faʻaitiitia ai le faʻalagolago i nakoti, vailaʻau caffeine, fesoasoani e pulea le manaʻo ma avea o se vaega muamua mo le gaosiga o le dopamine, thyroxine, epinephrine. I le fa'aogaina o polotini, o le tyrosine e suitulaga i se vaega o le phenylalanine. E le gata i lea, e manaʻomia mo le tuʻufaʻatasia o hormones thyroid. O le le atoatoa o le amino acid e faʻagesegese ai le metabolic process, faʻaititia le toto, faʻateleina le vaivai. E maua le tyrosine i fatu maukeni, almonds, oatmeal, pinati, i'a, avoka, soya.
- Cystine. E maua i le beta-keratin - o le porotini faʻavae autu o lauulu, fao fao, paʻu. O le amino acid e mitiia e pei o le N-acetyl cysteine ma e faʻaaogaina i togafitiga o le tale o le ulaula, teʻi septic, kanesa, ma le bronchitis. Cystine o loʻo faʻatumauina le fausaga maualuga o peptides, polotini, ma e galue foi o se antioxidant malosi. E fusifusia ai faʻamaʻi saoloto faʻaleagaina, uʻamea oona, puipuia sela mai x-ave ma le faʻaalia o le radiation. Ole amino acid o se vaega ole somatostatin, insulin, immunoglobulin. Cystine e mafai ona maua mai meaʻai nei: broccoli, aniani, meaʻai aano o manufasi, fuamoa, kaliki, pepa mumu.
O se vaega tulaga ese o semi-essential amino acids o le mafai lea ona latou faʻaogaina e le tino e fai ai polotini nai lo le methionine, phenylalanine.
Fesoʻotaʻiga
O mea fa'aletino o lenei vasega e mafai ona gaosia e le tino o le tagata tuto'atasi, e aofia ai mana'oga maualalo o totoga i totonu ma faiga. O amino acids e mafai ona suia e fa'apipi'iina mai mea fa'atosina ma mitiia le nitrogen. Ina ia toe faʻatumu le masani i aso uma, e tatau ona i ai i aso uma i le tuufaatasiga o polotini ma meaʻai.
Mafaufau po o fea mea e aofia i lenei vaega:
- Alanin. Faʻaaogaina e fai ma puna o le malosi, aveese toxins mai le ate, faʻavaveina le liua o le kulukose. Puipuia le malepelepe o maso maso ona o le taamilosaga alanine, o loʻo tuʻuina atu i foliga nei: glucose - pyruvate - alanine - pyruvate - glucose. Faʻafetai i nei tali, o le vaega faufale o le polotini e faʻateleina ai le malosi faʻaagaga, faʻaumiumi le ola o sela. O le tele o le nitrogen i le taamilosaga alanine e aveese mai le tino ile urine. E le gata i lea, o le vailaʻau e faʻaosofia ai le gaosiga o antibodies, faʻamautinoa le metabolism o acids, suka ma faʻaleleia le puipuiga. Punavai o alanin: meaʻai susu, avoka, aano o manufasi, moa, fuamoa, iʻa.
- Glycine. E auai i le fausiaina o maso, faʻasologa o hormone, faʻateleina le maualuga o le creatine i le tino, faʻateleina le liua o le kulukose i le malosi. Collagen e 30% glycine. E le mafai ona fa'aogaina le telefoni e aunoa ma le auai o lenei fa'apotopotoga. O le mea moni, afai e faʻaleagaina aano, e aunoa ma le glycine, o le a le mafai e le tino o le tagata ona faʻamalolo manuʻa. Punaoa o amino acids o: susu, pi, sisi, iʻa, aano o manu.
- Glutamine. A maeʻa le liua o le vailaʻau oona i le glutamic acid, e ulu i totonu o le pa puipui o le toto-faiʻai ma galue o se fafie mo le faiʻai e galue. O le amino acid e aveesea toxins mai le ate, faʻateleina le maualuga o le GABA, faʻatumauina le leo maso, faʻaleleia le faʻatonuga, ma aʻafia i le gaosiga o lymphocytes. L-glutamine sauniuniga e masani ona faʻaaogaina i le fausiaina o tino e puipuia ai maso malepelepe e ala i le felauaiga o le nitrogen i totoga, aveese le ammonia oona ma faʻateleina faleoloa glycogen. O le vailaʻau e faʻaaogaina e faʻamalolo ai faʻamaoniga o le vaivai faifai pea, faʻaleleia le lagona faʻalagona, togafitia le gasegase o le rūmatoid, peptic ulcer, ava malosi, le malosi, scleroderma. O taʻitaʻi i totonu o le glutamine o le pasili ma le meaʻai.
- Carnitine. Nonoa ma aveese fatty acids mai le tino. Amino acid e faʻaleleia ai le gaioiga o vitamini E, C, faʻaitiitia le mamafa o le mamafa, faʻaitiitia le avega i luga o le fatu. I totonu o le tino o le tagata, o le carnitine e gaosia mai le glutamine ma le methionine i le ate ma fatugaʻo. O ituaiga nei: D ma le L. O le mea sili ona taua mo le tino o le L-carnitine, lea e faʻateleina ai le faʻaogaina o sela sela mo gaʻo gaʻo. O le mea lea, o le amino acid e faʻateleina ai le faʻaogaina o lipids, faʻagesegese le faʻaogaina o molelaʻau triglyceride i totonu o le gaʻo gaʻo. A maeʻa ona ave le carnitine, faʻateleina le faʻamaʻiina o le lipid, o le faagasologa o le leiloa o le tino o le tino e faʻaosoina, lea e faʻatasi ma le tuʻuina atu o le malosi o loʻo teuina i le tulaga o le ATP. L-carnitine faʻaleleia le fausiaina o le lecithin i totonu o le ate, faʻaititia le maualuga o le cholesterol, ma puipuia ai le faʻaalia o atherosclerotic plaques. E ui lava i le mea moni o lenei amino acid e le o se vaega o mea taua, o le faʻaaogaina masani o le vailaʻau e taofia ai le atinaʻeina o maʻi fatu ma faʻatagaina oe e ausia le umi o le ola. Manatua, o le maualuga o le carnitine e faʻaitiitia i le matua, o lea e tatau ai i tagata matutua ona faʻapipiʻi muamua se meaʻai faaopoopo i a latou meaʻai i aso taitasi. E le gata i lea, o le tele o mea e faʻapipiʻiina mai vitamini C, B6, methionine, iron, lysine. O le le lava o soʻo se tasi o nei mea e mafua ai le le lava o le L-carnitine i le tino. Punaoa faanatura o amino acids: moa, fuamoa fuamoa, maukeni, fatu sesame, mamoe, sisi sisi, kulimi oona.
- Asparagine. E manaʻomia mo le tuʻufaʻatasia o le ammonia, o le faʻaogaina lelei o le tino. O le amino acid e maua i meaʻai susu, asparagus, whey, fuamoa, iʻa, nati, pateta, aano o moa.
- Aspartic acid. Auai i le tuʻufaʻatasiga o arginine, lysine, isoleucine, faʻavaeina o se suauu lautele mo le tino - adenosine triphosphate (ATP), lea e maua ai le malosi mo gaioiga intracellular. O le aspartic acid e faʻaosofia ai le gaosiga o neurotransmitters, faʻateleina le faʻaogaina o le nicotinamide adenine dinucleotide (NADH), lea e manaʻomia e faʻamautu ai le gaioiga o le tino ma le faiʻai. O le tuufaatasiga o loʻo tuʻufaʻatasia tutoʻatasi, aʻo lona faʻaogaina i sela e mafai ona faʻateleina e ala i le aofia ai o mea nei i meaʻai: suka suka, susu, povi, aano o moa.
- Glutamic acid. O le mea sili ona taua o le neurotransmitter excitatory i totonu o le taulaʻau. O lo'o a'afia le vaila'au fa'aola i le fe'avea'i o le potassium i luga o le pa puipui o le toto-fai'ai i totonu o le vai cerebrospinal ma e tele sona sao i le metabolism o triglycerides. E mafai e le fai'ai ona fa'aogaina le glutamate e fai ma fafie. O le manaʻoga o le tino mo le faʻaaogaina o amino acids e faʻateleina i le epilepsy, atuatuvalega, foliga mai o lauulu sinasina (e oʻo atu i le 30 tausaga), faʻalavelave o le tino. Punaoa faanatura o le glutamic acid: walnuts, tamato, mushrooms, iʻa, iʻa, yogurt, sisi, fualaau mamago.
- O le Proline e faʻamalosia ai le faʻaogaina o le collagen, e manaʻomia mo le faʻavaeina o le tino o le cartilage, faʻavaveina le faʻamalologa. Punaoa Proline: fuamoa, susu, aano o manufasi. Ua fautuaina le au fai mea'ai e ave se amino acid ma mea'ai faaopoopo.
- Serini. Faʻatonutonu le aofaʻi o cortisol i maso maso, auai i le tuʻufaʻatasia o faʻamaʻi, immunoglobulins, serotonin, faʻaleleia le faʻaogaina o le creatine, e iai sona sao i le gaʻo metabolism. E lagolagoina e Serine le fa'agaioiga masani o le fatugalemu o le tino. Ole mea'ai autu ole amino acids: cauliflower, broccoli, nati, fuamoa, susu, soya, koumiss, povi, saito, pinati, aano o moa.
O le mea lea, o amino acids e aofia ai i le faagasologa o galuega taua uma i le tino o le tagata. A'o le'i fa'atau mea'ai fa'aopoopo, e fautuaina e fa'atalanoa ma se foma'i. E ui lava i le mea moni o le aveina o vailaʻau o amino acids, e ui lava e manatu e saogalemu, ae e mafai ona faʻateleina ai faʻafitauli o le soifua maloloina natia.
Ituaiga polotini i le amataga
I aso nei, o ituaiga nei o porotini e iloga: fuamoa, whey, fualaau faisua, aano o manu, iʻa.
Mafaufau i le faamatalaga o ia mea taitasi.
- fuamoa. A manatu o le fa'ailoga i totonu o polotini, o isi polotini uma e fa'avasegaina e fa'atatau i ai aua e sili ona maualuga le fa'amamafa. O le tuufaatasiga o le samasama e aofia ai le ovomucoid, ovomucin, lysocin, albumin, ovoglobulin, coalbumin, avidin, ma albumin o le vaega porotini. O fuamoa moa mata e le fautuaina mo tagata e iai faʻafitauli faʻamaʻi. E mafua ona o le mea moni o loʻo i ai se inhibitor o le enzyme trypsin, lea e faʻagesegese ai le faʻaogaina o meaʻai, ma le porotini avidin, lea e faʻapipiʻi ai le vitamini taua H. O le mea e maua mai ai e le faʻafefe e le tino ma faʻamalo. O le mea lea, e faʻamalosia e le au fai meaʻai le faʻaaogaina o fuamoa paʻepaʻe pe a uma le vevela, lea e faʻasaʻo ai meaʻai mai le biotin-avidin complex ma faʻaumatia ai le inhibitor trypsin. Le lelei o lenei ituaiga o polotini: o loʻo i ai le averesi o le absorption rate (9 kalama i le itula), maualuga amino acid composition, fesoasoani e faʻaitiitia le mamafa o le tino. O le le lelei o le polotini fuamoa moa e aofia ai lo latou tau maualuga ma allergenicity.
- Suasusu susu. O polotini i lenei vaega e sili ona maualuga le malepelepe (10-12 kalama i le itula) i porotini atoa. A maeʻa ona ave oloa e faʻavae i luga o le susu, i totonu o le itula muamua, o le maualuga o peptides ma amino acids i totonu o le toto e matua faʻateleina. I le taimi lava e tasi, e le suia le gaioiga o le acid-forming o le manava, lea e faʻaumatia ai le avanoa o le faʻaogaina o le kesi ma faʻalavelaveina le faʻaogaina o meaʻai. O le tuʻufaʻatasiga o maso o le tagata e tusa ai ma mea o loʻo i totonu o mea taua amino (valine, leucine ma isoleucine) e sili ona vavalalata i le tuufaatasiga o proteins whey. O lenei ituaiga polotini e faʻaititia ai le cholesterol, faʻateleina le aofaʻi o le glutathione, e maualalo le tau e faʻatatau i isi ituaiga amino acids. O le faʻaletonu autu o le whey protein o le vave faʻafefe o le faʻapipiʻi, lea e fautuaina ai e ave muamua pe a maeʻa aʻoaʻoga. Ole puna autu ole polotini ole susu suamalie e maua ile gaosiga ole sisi rennet. Fa'ailoga le concentrate, vavae'ese, whey protein hydrolyzate, casein. O le mea muamua o pepa na maua e le o iloga i le maualuga o le mama ma o loʻo i ai gaʻo, lactose, lea e faʻaosofia ai le gaosiga o le kesi. Ole maualuga ole polotini i totonu ole 35-70%. Mo lenei mafua'aga, o le whey protein concentrate o le ituaiga sili lea ona taugofie o poloka faufale i ta'aloga tau taumafa. Isolate o se oloa e maualuga atu le faʻamamaina, o loʻo i ai le 95% vaega o le protein. Ae ui i lea, o nisi taimi e fai mea fa'atauva'a fa'atauva'a e ala i le tu'uina atu o se fa'afefiloiga tu'ufua, concentrate, hydrolyzate pei ole whey protein. O le mea lea, o le tuʻufaʻatasiga o le faʻaopoopoga e tatau ona siakiina ma le faʻaeteete, lea e tatau ai ona naʻo le tuʻueseeseina le vaega. O le Hydrolyzate o le ituaiga sili ona taugata o le whey protein, lea e sauni mo le vave fa'afefe ma vave ona ulu i maso. Casein, pe a ulu atu i totonu o le manava, e liua i se paʻu, lea e vaeluaina mo se taimi umi (4-6 kalama i le itula). Ona o lenei meatotino, o loʻo aofia ai le polotini i fua o pepe, talu ai e sau i totonu o le tino ma le faʻamautu, aʻo le malosi o le tafe o amino acids e oʻo atu ai i suiga i le atinaʻeina o le pepe.
- Fualaau faisua. E ui lava i le mea moni o polotini i ia oloa e le atoatoa, i le tuʻufaʻatasia o le tasi ma le isi latou te fausia ai se porotini atoatoa (o le tuʻufaʻatasiga sili o leki + fatu). O le aufaipisinisi autu o mea faufale o meaʻai o le soya e faʻafefe ai le osteoporosis, faʻatumu le tino i vitamini E, B, phosphorus, iron, potassium, zinc. A 'ai, soya polotini e fa'aititia ai le maualuga o le cholesterol, fo'ia fa'afitauli e feso'ota'i ma le fa'atuputeleina o le prostate, ma fa'aitiitia ai le lamatiaga o le atia'e o neoplasms leaga i le susu. O lo'o fa'ailoa mai mo tagata o lo'o mafatia i le le faapalepale i mea'ai susu. Mo le gaosiga o mea faʻaopoopo, soy isolate (o loʻo i ai le 90% protein), soya concentrate (70%), falaoamata soya (50%) faʻaaogaina. Ole fua ole polotini ole absorption ole 4 kalama ile itula. O le le lelei o le amino acid e aofia ai: estrogenic activity (ona o lenei mea, e le tatau ona ave e alii le faʻapipiʻi i ni tui tetele, talu ai e ono tupu le faʻalavelave faʻanatinati), o le i ai o le trypsin, lea e faʻagesegese ai le gaogao. La'au o lo'o i ai phytoestrogens (mea e le o ni steroidal e tutusa i le fausaga ma hormones fa'afeusuaiga fafine): flax, licorice, hops, clover mumu, alfalfa, vine mumu. O loʻo maua foʻi le polotini fualaʻau i fualaau faisua ma fualaau 'aina ( kapisi, rimoni, apu, kāloti), cereals ma legumes (araisa, alfalfa, lentils, fatu flax, oats, saito, soya, karite), meainu (beer, bourbon). E masani lava i taʻaloga O meaʻai e faʻaaoga ai le porotini pi. O se fa'amama fa'amama e iai le aofa'i sili ona maualuga o le amino acid arginine (8,7% i le kalama o polotini) e fa'atatau i le vai, soya, casein ma mea fuamoa. E le gata i lea, o le pea protein e mauoa i le glutamine, lysine. Ole aofaiga ole BCAA i totonu e oʻo ile 18%. O le mea e malie ai, o le palatini araisa e faʻaleleia ai le aoga o le hypoallergenic pea protein, faʻaaogaina i le taumafataga a tagata fai meaʻai mata, tagata taʻalo, ma meaʻai.
- Aano o manufasi. Ole aofaʻi ole polotini i totonu e oʻo ile 85%, lea e 35% ole amino acids e le mafai ona suia. O le porotini o aano o manufasi o loʻo faʻaalia i le leai o se gaʻo, e maualuga le maualuga o le faʻafefe.
- I'a. O lenei lavelave e fautuaina mo le faʻaaogaina e se tagata masani. Ae e matua le manaʻomia lava mo tagata taʻalo le faʻaaogaina o le polotini e faʻamalieina ai mea e manaʻomia i aso taʻitasi, talu ai o le faʻamavaeina o iʻa e malepe i amino acids e 3 taimi le umi nai lo le casein.
O le mea lea, e faʻaitiitia ai le mamafa, maua le maso maso, pe a galue i le toomaga e fautuaina e faʻaaoga palatini lavelave. Latou te maua le maualuga maualuga o amino acids i le taimi lava e uma ai le taumafaina.
O tagata ta'a'alo lapo'a e fa'atupu ga'o e tatau ona latou mana'o i le 50-80% fa'agesegese polotini nai lo le polotini vave. O la latou fusi autu o gaioiga e faʻatatau i taumafa umi o maso.
E telegese le fa'aaogāina o le Casein nai lo le porotini whey. Ona o lenei mea, o le maualuga o amino acids i totonu o le toto e faʻatupulaʻia malie ma tumau i se maualuga maualuga mo le 7 itula. E le pei o le casein, o le protein whey e vave tele ona mitiia i totonu o le tino, lea e maua ai le faʻamalolo sili ona malosi o le paʻu i luga o se taimi puupuu (afa itula). O le mea lea, e fautuaina e ave e puipuia ai le catabolism o palatini maso i le taimi lava muamua ma le taimi lava pe a uma le faamalositino.
O se tulaga vaeluaga o lo'o nofoia e fuamoa pa'epa'e. Ina ia faʻamalieina le toto i le taimi lava e maeʻa ai le faʻamalositino ma faʻatumauina le maualuga o le polotini pe a maeʻa faʻamalositino malosi, e tatau ona tuʻufaʻatasia lona faʻaaogaina ma se faʻamaʻi vai, o se amino acid i se taimi lata mai. O lenei faʻafefiloi o polotini e tolu e faʻaumatia ai vaivaiga o vaega taʻitasi, tuʻufaʻatasia uma uiga lelei. E sili ona fetaui ma whey soy protein.
Taua mo le tagata
O le matafaioi a polotini i meaola ola e matua tele lava e toetoe lava a le mafai ona mafaufau i galuega taʻitasi, ae o le a faʻapuupuu le mea e sili ona taua o latou.
- Puipuia (faaletino, kemisi, puipuia). O polotini e puipuia ai le tino mai aafiaga leaga o siama, toxins, siama, faʻaosoina le faiga o le antibody synthesis. Pe a fegalegaleai polotini puipuia ma mea mai fafo, o le gaioiga o meaola o pathogens e faʻaleagaina. E le gata i lea, o polotini o loʻo aʻafia i le faʻagasologa o le fibrinogen coagulation i le plasma toto, lea e fesoasoani i le faʻavaeina o se paʻu ma poloka o le manuʻa. Ona o lenei mea, i le tulaga o le faaleagaina o le ufiufi o le tino, o le polotini e puipuia ai le tino mai le gau o le toto.
- fa'amamafa. O enzymes uma, o mea e taʻua o meaola faʻamalosi, o polotini.
- Felauaiga. O le autu autu o le okesene o le hemoglobin, o se polotini toto. E le gata i lea, o isi ituaiga o amino acids i le faagasologa o tali e fausia ai mea faʻapipiʻi ma vitamini, hormones, gaʻo, faʻamautinoa lo latou tuʻuina atu i sela, totoga totonu, ma masini.
- Taumafa. O mea e taʻua o polotini faʻaagaga (casein, albumin) o meaʻai ia mo le fausiaina ma le tuputupu aʻe o le tama i totonu o le manava.
- Hormonal. O le tele o hormones i le tino o le tagata (adrenaline, norepinephrine, thyroxine, glucagon, insulin, corticotropin, somatotropin) o polotini.
- Fausia Keratin - o le vaega autu o le fausaga o le lauulu, collagen - mea faʻafesoʻotaʻi, elastin - puipui o vaʻa toto. O polotini o le cytoskeleton e maua ai foliga i okeni ma sela. O le tele o polotini fa'avae e filamentous.
- afi afi. Actin ma myosin (muscle proteins) o loʻo aʻafia i le faʻamalolo ma le faʻaitiitia o aano o maso. O polotini e fa'atonutonuina le fa'aliliuga, fa'apipi'i, le malosi o le fa'aliliuga o le kenera, fa'apea fo'i ma le fa'agasologa o le fe'avea'i o le sela i le taamilosaga. O polotini afi e nafa ma le gaioiga o le tino, le gaioiga o sela i le tulaga mole (cilia, flagella, leukocytes), felauaiga intracellular (kinesin, dynein).
- Fa'ailoga. O lenei galuega e faia e cytokines, mea e tupu aʻe, polotini hormone. Latou te tuʻuina atu faʻailoga i le va o totoga, meaola, sela, aano.
- Receptor. O le tasi vaega o le talipupuni polotini e maua se faailo ita, o le isi e tali atu ma fa'aolaina suiga fa'atusa. O le mea lea, o mea faʻapipiʻi faʻapipiʻiina se gaioiga faʻamaʻi, fusifusia intracellular mediating molecules, avea ma ala o le ion.
I le faaopoopo atu i galuega o loʻo i luga, o polotini e faʻatonutonu ai le pH maualuga o le siosiomaga i totonu, galue o se faʻaagaaga punaoa o le malosi, faʻamautinoa le atinaʻeina, toe gaosia o le tino, fausia le malosi e mafaufau ai.
I le tuʻufaʻatasia ma triglycerides, o polotini e aʻafia i le fausiaina o sela sela, ma gaʻo i le gaosiga o mealilo.
Faʻavae porotini
Protein synthesis o se fa'alavelave lavelave lea e tupu i vaega ribonucleoprotein o le sela (ribosomes). O polotini e suia mai amino acids ma macromolecules i lalo o le puleaina o faʻamatalaga faʻailoga i kenera (i totonu o le cell nucleus).
O polotini ta'itasi e iai toega o le enzyme, o lo'o fa'amauina e le fa'asologa o le nucleotide o le genome lea e fa'aogaina ai le vaega lea o le sela. Talu ai o le DNA o loʻo faʻapipiʻi i totonu o le cell nucleus, ma o le protein synthesis e faia i totonu o le cytoplasm, o faʻamatalaga mai le code memory biological i ribosomes e tuʻuina atu e se tagata faʻapitoa e taʻua o le mRNA.
O le biosynthesis o polotini e tupu i vaega e ono.
- Fa'aliliuina o fa'amatalaga mai le DNA i le i-RNA (fa'aliliuga). I sela prokaryotic, o le toe tusiaina o le genome e amata i le iloa o se DNA nucleotide faʻasologa patino e le RNA polymerase enzyme.
- Fa'agaoioia ole amino acids. O "mea muamua" o se polotini, e faʻaaoga ai le malosi o le ATP, e fesoʻotaʻi e ala faʻatasi ma se mole RNA felauaiga (t-RNA). I le taimi lava e tasi, o le t-RNA e aofia ai nucleotides fesoʻotaʻi faʻasolosolo - anticodons, lea e fuafua ai le faʻasologa o le kenera taʻitasi (triplet-codon) o le amino acid ua faʻagaoioia.
- Polotini e fusifusia i ribosomes (amataina). O se mole mole i-RNA o lo'o iai fa'amatalaga e uiga i se polotini fa'apitoa e feso'ota'i atu i se vaega itiiti ribosome ma se amino acid amata fa'apipi'i i le t-RNA fetaui. I lenei tulaga, o le felauaiga macromolecules tutusa tutusa ma le i-RNA triplet, lea e faailoga ai le amataga o le filifili porotini.
- Elongation o le filifili polypeptide (elongation). O le faʻaputuina o vaega o porotini e tupu i le faʻaopoopoina faʻasolosolo o amino acids i le filifili, feaveaʻi i le ribosome e faʻaaoga ai le RNA felauaiga. I lenei laʻasaga, o le fausaga mulimuli o le polotini ua faʻavaeina.
- Taofi le faʻaogaina o le filifili polypeptide (faʻamuta). O le maeʻa o le fausiaina o le polotini e faʻaalia e se tolu tolu faʻapitoa o le mRNA, a maeʻa ona tuʻuina atu le polypeptide mai le ribosome.
- Gaugau ma porotini faiga. Ina ia faʻaaogaina le fausaga faʻapitoa o le polypeptide, e faʻapipiʻi faʻafuaseʻi, faʻatupuina lona faʻaogaina avanoa. A maeʻa le faʻapipiʻiina i luga o le ribosome, o le polotini e faʻafeiloaʻi suiga (faʻagaioiga) e enzymes, aemaise lava, phosphorylation, hydroxylation, glycosylation, ma tyrosine.
O polotini fou na fausia e aofia ai vaega polypeptide i le pito, lea e fai ma faʻailoga e taʻitaʻia ai mea i le vaega o aʻafiaga.
O le suiga o polotini e pulea e genes operator, lea, faatasi ai ma genes fausaga, fausia se vaega enzymatic taʻua o le operon. O lenei faiga o loʻo faʻatonutonuina e genes regulator ma le fesoasoani a se mea faʻapitoa, lea latou, pe a manaʻomia, faʻapipiʻiina. O le fegalegaleai o lenei vailaʻau ma le tagata faʻatautaia e taʻitaʻia ai le polokaina o le kenera e pulea, ma o se taunuuga, o le faʻamutaina o le operon. O le faʻailoga e toe faʻaauau ai le faʻaogaina o le faiga o le tali atu lea o le vailaʻau faʻatasi ai ma vaega o le inductor.
Fua faatatau i aso uma
Vaega o tagata | Fa'aaoga i aso uma i polotini, kalama | ||
---|---|---|---|
manu | Fualaau faisua | Aofai | |
6 masina i le 1 tausaga | 25 | ||
Mai le 1 i le 1,5 tausaga | 36 | 12 | 48 |
1,5-3 tausaga | 40 | 13 | 53 |
3 - 4 o le tausaga | 44 | 19 | 63 |
5-6 tausaga | 47 | 25 | 72 |
7-10 tausaga | 48 | 32 | 80 |
11-13 tausaga | 58 | 38 | 96 |
14 tama – 17 tausaga | 56 | 37 | 93 |
14 teine – 17 tausaga | 64 | 42 | 106 |
Tina fafine | 65 | 12 | 109 |
tina failele | 72 | 48 | 120 |
Alii (tamaiti aoga) | 68 | 45 | 113 |
Tamaitai (tamaiti aoga) | 58 | 38 | 96 |
Tagata taaalo | |||
tagata | 77-86 | 68-94 | 154-171 |
tamaitai | 60-69 | 51-77 | 120-137 |
Sa faia e alii galuega mamafa faaletino | 66 | 68 | 134 |
Tagata e oʻo atu i le 70 tausaga | 48 | 32 | 80 |
O alii ua silia ma le 70 tausaga | 45 | 30 | 75 |
Tamaitai e oo atu i le 70 tausaga | 42 | 28 | 70 |
Fafine matutua atu i le 70 tausaga | 39 | 26 | 65 |
E pei ona e vaʻaia, o le manaʻoga o le tino mo polotini e faʻalagolago i le matua, itupa, tulaga faaletino, ma le faʻamalositino. O le leai o se polotini i meaʻai e mafua ai le faʻalavelaveina o gaioiga o totoga i totonu.
Fetufaaiga i le tino o le tagata
O le metabolism o le protein o se seti o faiga e atagia ai le gaioiga o polotini i totonu o le tino: faʻafefeteina, malepelepe, faʻapipiʻiina i totonu o le vaega o meaʻai, faʻapea foʻi ma le auai i le tuʻufaʻatasia o mea fou e manaʻomia mo le tausiga o le ola. Tuuina atu o le protein metabolism e faatonutonuina, tuufaatasia, ma faamaopoopoina le tele o gaioiga kemikolo, e taua le malamalama i laasaga tetele e aofia ai i le suiga o le porotini.
O le ate e faia se sao taua i le metabolism peptide. Afai e taofi le auai o le okeni faamama i lenei faagasologa, ona maeʻa ai lea o le 7 aso e tupu ai se taunuuga leaga.
Le faʻasologa o le tafe o faʻagasologa metabolic.
- Amino acid deamination. E mana'omia lenei faiga e fa'aliliu ai le tele o porotini fausaga i ga'o ma ga'o. I le taimi o gaioiga fa'a-enzymatic, o le amino acids e suia i le keto acids tutusa, e fausia ai le ammonia, o se mea e maua mai i le pala. O le deanimation o le 90% o fausaga porotini e tupu i le ate, ma i nisi tulaga i fatugaʻo. O le tuusaunoaga o le filifili lala amino acids (valine, leucine, isoleucine), lea e maua ai le metabolism i maso o le auivi.
- Fausia o le Urea. Ammonia, lea na faʻasaʻolotoina i le taimi o le faʻaumatiaina o amino acids, e oona i le tino o le tagata. O le fa'aleagaina o le mea oona e tupu i totonu o le ate i lalo o le aafiaga o enzymes e liua ai i le uric acid. A maeʻa lena, e ulu atu le urea i fatugaʻo, mai le mea e alu ese ai ma le urine. O le vaega o totoe o le mole, lea e le o iai le nitrogen, e suia i le kulukose, lea e faʻamalolo ai le malosi pe a malepe.
- Feso'ota'iga i le va o ituaiga amino acids e mafai ona sui. O se taunuuga o gaioiga faʻaola i totonu o le ate (amination faʻaitiitia, transamination o keto acids, amino acid transformations), o le faʻavaeina o mea e mafai ona suia ma tulaga faʻapitoa, lea e tauia ai lo latou le lava i meaʻai.
- Fa'asologa o polotini plasma. Toeitiiti lava o polotini toto uma, sei vagana ai globulins, e fausia i totonu o le ate. O le mea pito sili ona taua o latou ma sili ona taua i le aofaʻi o albumins ma mea e faʻamalosia ai le toto. O le faʻagasologa o le faʻaogaina o le polotini i totonu o le vaega o meaʻai e tupu e ala i le gaioiga faʻasolosolo o enzymes proteolytic ia i latou e tuʻuina atu ai oloa malepelepe le mafai ona faʻafefe i totonu o le toto e ala i le puipui o le intestinal.
O le malepelepe o polotini e amata i le manava i lalo o le aafiaga o le sua o le gastric (pH 1,5-2), lea e aofia ai le enzyme pepsin, lea e faʻavaveina ai le hydrolysis o fusi peptide i le va o amino acids. A maeʻa lena, faʻaauau pea le gaogao i totonu o le duodenum ma le jejunum, lea e ulufale ai le pancreatic ma le intestinal sua (pH 7,2-8,2) o loʻo i ai faʻamaʻi faʻamaʻi enzyme (trypsinogen, procarboxypeptidase, chymotrypsinogen, proelastase). O le intestinal mucosa e maua ai le enzyme enteropeptidase, lea e faʻagaoioia ai nei protease. O mea proteolytic o loʻo i ai foi i totonu o sela o le intestinal mucosa, o le mea lea e tupu ai le hydrolysis o peptides laiti pe a maeʻa le faʻaogaina mulimuli.
O se taunuuga o ia tali, 95-97% o polotini ua malepe i lalo ole amino acids, lea e mitiia i totonu o le tootoo laiti. Faatasi ai ma le le lava poʻo le maualalo o le gaioiga o protease, o le protein e leʻi faʻaaogaina e ulu atu i totonu o le atigilima tele, lea e oʻo ai i faiga pala.
Le lava polotini
O polotini o se vasega o mea e maua ai le nitrogen mole maualuga, o se vaega galue ma faʻavae o le olaga o le tagata. O le manatu o polotini e nafa ma le fausiaina o sela, masini, totoga, o le tuufaatasiga o le hemoglobin, enzymes, hormones peptide, o le masani masani o gaioiga metabolic, o le leai o se meaʻai e mafua ai le faʻalavelaveina o le gaioiga o tino uma.
Faailoga o le le lava o le polotini:
- toto maualuga ma muscular dystrophy;
- le atoatoa;
- faaitiitia le mafiafia o le gaugau paʻu, aemaise i luga o le triceps musele o le tauau;
- pa'u mamafa tele;
- vaivai le mafaufau ma le tino;
- fula (natia, ona iloa ai lea);
- malulu;
- o le faʻaitiitia o le turgor o le paʻu, o le mea lea e mago ai, paʻu, lethargic, maanuminumi;
- faʻaleagaina o le tulaga galue o le lauulu (gauʻu, manifinifi, mago);
- faaititia le fiaai;
- leaga le manuʻa manuʻa;
- lagona faifai pea o le fiaai po o le fia inu;
- faaletonu o le mafaufau (manatua, gauai);
- le lava o le mamafa (i tamaiti).
Manatua, o faʻailoga o se ituaiga vaivai o le le lava o le polotini atonu e le o iai mo se taimi umi pe ono natia.
Ae ui i lea, soʻo se vaega o le le lava o le polotini e faʻatasi ma le faʻavaivaia o le puipuiga o le telefoni feaveaʻi ma le faʻateleina o le aʻafia i faʻamaʻi pipisi.
O le iʻuga, e masani ona mafatia tagata mamaʻi mai faʻamaʻi manava, niumonia, gastroenteritis, ma faʻamaʻi o totoga urinary. Faʻatasi ai ma le faʻaumiumi o le le lava o mea faʻapipiʻi, e tupu aʻe ai se tulaga ogaoga o le protein-malosi, faʻatasi ma le faʻaitiitia o le tele o le myocardium, atrophy o le tino, ma le atuatuvale o le avanoa intercostal.
O aʻafiaga o se ituaiga ogaoga o le le lava o le polotini:
- fa'agesegese fatu;
- faʻaleagaina i le faʻaogaina o le porotini ma isi mea ona o le le lava o le faʻaogaina o enzymes;
- faʻaitiitia le fatu fatu;
- anemia;
- soliga o fuamoa;
- faaletonu le tuputupu ae (i pepe faatoa fananau mai);
- faaletonu o galuega o le endocrine glands;
- faʻaleagaina hormonal;
- tulaga puipuia;
- faʻateleina o gaioiga faʻaleagaina ona o le faʻaleagaina o le tuʻufaʻatasia o mea puipuia (interferon ma lysozyme);
- fa'aitiitia le mānava.
O le leai o se polotini i le taumafa o meaʻai aemaise lava le afaina o le tino o tamaiti: faʻagesegese le tuputupu aʻe, faʻalavelave ponaivi, faʻatuai le atinaʻeina o le mafaufau.
E lua ituaiga o polotini i tamaiti:
- Fa'avalevalea (le lava polotini mago). O lenei faʻamaʻi e faʻaalia i le atrophy ogaoga o maso ma aano o le tino (ona o le faʻaogaina o le polotini), faʻatuai le tuputupu aʻe, ma le paʻu o le mamafa. I le taimi lava e tasi, faʻafefe, manino pe natia, e le o iai i le 95% o mataupu.
- Kwashiorkor (fa'ato'a le lava o polotini). I le tulaga muamua, o le tamaititi e le fiafia, itaitagofie, lethargy. Ona matauina lea o le tuputupu aʻe o le tuputupu aʻe, faʻamalo le maso, faʻaleagaina o le gaʻo o le ate, ma le faʻaitiitia o le turgor o le tino. Faatasi ai ma lenei mea, e aliali mai le edema, faʻafefeina le paʻu o le mamafa, hyperpigmentation o le paʻu, paʻu o nisi vaega o le tino, ma faʻamaʻi lauulu. E masani lava, faʻatasi ai ma kwashiorkor, puaʻi, manava manava, anorexia, ma i tulaga ogaoga, coma poʻo le le mautonu e tupu, lea e masani ona iʻu i le oti.
Faatasi ai ma lenei mea, e mafai e tamaiti ma tagata matutua ona atiaʻe ituaiga fefiloi o le le lava o le polotini.
Mafuaaga mo le atinaʻeina o le le lava o le protein
O mafuaʻaga faʻapitoa mo le atinaʻeina o le le lava o le protein o:
- tulaga lelei po'o le tele le paleni o mea'ai (mea'ai, fia'ai, lisi-i-protein menu, mea'ai leaga);
- faʻalavelave faʻafuaseʻi o le gasegase o amino acids;
- faateleina le leiloa o porotini mai le urine;
- faaumiumi le leai o ni elemene;
- soliga o le protein synthesis ona o pathologies masani o le ate;
- ava malosi, vaisu o fualaau faasaina;
- mu tuga, tafetotoi, fa'ama'i pipisi;
- faaletonu le mitiia o polotini i totonu o le inumaga.
E lua ituaiga ole pa'u ole malosi ole polotini: muamua ma lona lua. O le faaletonu muamua e mafua ona o le le lava o meaʻai i totonu o le tino, ma le lona lua - o se taunuuga o faʻafitauli faʻaletonu poʻo le faʻaaogaina o vailaʻau e taofia ai le faʻaogaina o enzymes.
Faʻatasi ai ma se laʻititi laʻititi ma le agavaʻa o le le atoatoa o le protein (muamua), e taua le faʻaitiitia o mafuaʻaga talafeagai o le atinaʻeina o pathology. Ina ia faia lenei mea, faʻateleina le faʻaaogaina o polotini i aso taʻitasi (i le faʻatusatusa i le mamafa o le tino sili ona lelei), faʻatonu le faʻaogaina o faʻalavelave faʻapitoa. I le leai o ni nifo po'o le fa'aitiitia o le fia'ai, e fa'aogaina fa'afefiloiga nutrient vai mo su'esu'ega po'o le fafagaina e le tagata lava ia. Afai o le leai o se polotini e lavelave ona o le manava manava, o lona uiga e sili atu mo tagata mamaʻi le tuʻuina atu o yoghurt formulations. E leai se tulaga e fautuaina ai le taumafaina o meaʻai susu ona o le le mafai e le tino ona gaosia le lactose.
O tulaga ogaoga o le le atoatoa lona lua e manaʻomia ai togafitiga ile falemaʻi, talu ai e manaʻomia suʻega suʻesuʻe e iloa ai le maʻi. Ina ia faʻamalamalamaina le mafuaʻaga o le faʻamaʻi, o le maualuga o le soluble interleukin-2 receptor i totonu o le toto poʻo le C-reactive protein e fuaina. Plasma albumin, pa'u antigens, numera atoa o lymphocyte, ma CD4 + T-lymphocytes o loʻo faʻataʻitaʻiina foi e fesoasoani e faʻamaonia le talaʻaga ma fuafua le tikeri o le faʻaogaina o galuega.
O faʻamuamua autu o togafitiga o le tausisia o se meaʻai faʻatonutonu, faʻasaʻoina o le vai ma le paleni eletise, faʻaumatia faʻamaʻi pipisi, saturation o le tino ma meaʻai. Mafaufau o le leai o se polotini lona lua e mafai ona puipuia ai le fofo o le maʻi na faʻaosoina lona atinaʻe, i nisi tulaga, o meaʻai a matua poʻo paipa e faʻatonuina ma faʻafefiloi faʻafefiloi. I le taimi lava e tasi, o le vailaʻau vailaʻau e faʻaaogaina i vailaʻau faʻalua i le aso e manaʻomia e se tagata soifua maloloina.
Afai o le tagata maʻi e maua i le anorexia poʻo le mafuaʻaga o le faʻaleagaina e leʻi iloa, o vailaʻau e faʻateleina ai le manaʻo e faʻaaogaina foi. Ina ia faʻateleina le maso maso, o le faʻaaogaina o anabolic steroids e talia (i lalo o le vaavaaiga a se fomaʻi). Toe fa'afoisia le paleni o polotini i tagata matutua e tupu lemu, i luga ole 6-9 masina. I tamaiti, o le vaitaimi o le toe faʻaleleia atoatoa e 3-4 masina.
Manatua, mo le puipuia o le le lava o le polotini, e taua le fa'aofiina o mea'ai polotini o la'au ma manu i au mea'ai i aso ta'itasi.
inumaga tele naʻuā
O le taumafaina o mea'ai e tele i le polotini e sili atu e i ai se aafiaga le lelei i le soifua maloloina o tagata. O le ova o le polotini i le taumafataga e le itiiti ifo le matautia nai lo le le lava.
Fa'ailoga fa'apitoa o le tele o porotini i le tino:
- faʻateleina faʻafitauli o fatugaʻo ma le ate;
- leai se fia'ai, manava;
- faʻateleina le itaitagofie;
- tele ma'i masina (i fafine);
- le faigata o le aveesea o le mamafa tele;
- faʻafitauli ma le faiga fatu;
- faateleina le pala i totonu o le manava.
E mafai ona e fuafuaina le soliga o le protein metabolism e faʻaaoga ai le paleni nitrogen. Afai e tutusa le aofaʻi o le nitrogen e ave i totonu ma alu ese, e faʻapea e iai le paleni lelei o le tagata. O paleni le lelei e faʻaalia ai le le lava o le taumafa poʻo le le lelei o le faʻaogaina o le polotini, lea e oʻo atu ai i le mu a le tagata lava ia. O lenei faʻalavelave e faʻavaeina ai le atinaʻeina o le vaivai.
O sina polotini la'ititi i mea'ai, e mana'omia e fa'atumauina ai le paleni masani o le nitrogen, e le afaina ai le soifua maloloina o tagata. I lenei tulaga, o le sili atu amino acids o loʻo faʻaaogaina e fai ma puna malosi. Ae ui i lea, i le leai o se gaioiga faʻaletino mo le tele o tagata, o le faʻaaogaina o le porotini e sili atu i le 1,7 kalama i le 1 kilokalama o le mamafa o le tino e fesoasoani i le faʻaliliuina o le porotini sili atu i totonu o le nitrogenous compounds (urea), kulukose, lea e tatau ona aveese e fatugaʻo. O le tele o le vaega o le fale e taʻitaʻia ai le faʻatupuina o se faʻamaʻi gaʻo o le tino, faʻateleina le leiloa o le calcium. E le gata i lea, o le polotini a manu e masani ona aofia ai purines, lea e mafai ona teuina i sooga, o se mea muamua i le atinaʻeina o le gout.
E seasea lava ona soona fai le polotini i le tino o le tagata. I aso nei, i mea'ai masani, o polotini maualuga (amino acids) ua matua le lava.
FAQ
O a mea lelei ma le le lelei o polotini o manu ma laau?
O le aoga autu o punaoa a manu o le polotini o loʻo i ai uma amino acids taua e manaʻomia mo le tino, aemaise lava ile faʻapipiʻiina. O le le lelei o sea polotini o le mauaina lea o le tele o le aofaʻi o se vaega o le fale, lea e 2-3 taimi i aso uma. E le gata i lea, o oloa mai manu e masani ona i ai vaega leaga (hormones, antibiotic, gaʻo, cholesterol), lea e mafua ai le oona o le tino e ala i mea pala, fufuluina le "kalsiuma" mai ponaivi, faia se uta faaopoopo i luga o le ate.
O polotini fualaau faisua e mitiia lelei e le tino. E le o iai ni mea leaga e maua mai i polotini manu. Ae ui i lea, o polotini laau e leai ni o latou faaletonu. O le tele o oloa (sei vagana ai soya) e tu'ufa'atasia ma ga'o (i fatu), o lo'o i ai se seti le atoatoa o amino acids taua.
O le fea polotini e sili ona mitiia i le tino o le tagata?
- Fuamoa, o le tikeri o le absorption e oʻo atu i le 95 - 100%.
- Susu, sisi - 85 - 95%.
- Aano o manufasi, i'a - 80 - 92%.
- Soya – 60 – 80%.
- Saito - 50 - 80%.
- Pi - 40 - 60%.
O lenei eseesega e mafua mai i le mea moni e le maua mai e le vaega o meaʻai ni enzymes e manaʻomia mo le malepelepe o ituaiga uma o porotini.
O a ni fautuaga mo le taumafaina o porotini?
- Ufiufi mea e manaomia i aso taitasi o le tino.
- Ia mautinoa e o'o mai tu'ufa'atasiga eseese o polotini ma mea'ai.
- Aua le fa'aleagaina le fa'aaogaina o le tele o polotini mo se taimi umi.
- Aua ne'i 'ai mea'ai e tele polotini i le po.
- Fa'atasi polotini o fuala'au ma manu. O lenei mea o le a faʻaleleia atili ai lo latou faʻafefe.
- Mo tagata taʻalo aʻo leʻi aʻoaʻoina e faʻatoʻilaloina avega maualuga, e fautuaina e inu le polotini-oaoa lulu. A uma le vasega, e fesoasoani le gainer e fa'atumu mea'ai fa'aagaaga. O faʻaopoopoga o taʻaloga e siitia ai le maualuga o gaʻo, amino acids i totonu o le tino, faʻaosofia le vave toe faʻaleleia o maso.
- O polotini a manu e tatau ona faia i le 50% o taumafa i aso taitasi.
- Ina ia aveese oloa o le protein metabolism, e sili atu le vai e manaʻomia nai lo le malepelepe ma le gaosiga o isi meaʻai. Ina ia aloese mai le faʻavaivaia, e tatau ona e inuina le 1,5-2 lita o le vai e le o le carbonated i le aso. Ina ia faatumauina le paleni o le vai-masima, e fautuaina tagata taʻalo e inu le 3 lita o le vai.
O le a le tele o polotini e mafai ona eliina i le taimi?
Faatasi ai ma le lagolagoina o le fafagaina masani, o loʻo i ai se manatu e le sili atu i le 30 kalama o le polotini e mafai ona faʻaaogaina i le taumafataga. E talitonuina o le tele o le voluma e utaina ai le vaega o meaʻai ma e le mafai ona faʻafetaui le faʻaogaina o le oloa. Ae peitai, e leai se mea e sili atu na o se talafatu.
E mafai e le tino o le tagata ona manumalo i le sili atu i le 200 kalama o porotini. O se vaega o le porotini o le a alu e auai i faiga anabolic poʻo SMP ma o le a teuina e pei o le glycogen. O le mea autu e manatua o le tele o le polotini e ulu atu i le tino, o le umi foi lea o le a faʻafefeteina, ae o le a faʻafefe uma.
O le tele o polotini e oʻo atu ai i le faʻateleina o gaʻo i totonu o le ate, faʻateleina le fiafia o le endocrine glands ma le fatugalemu o le tino, faʻaleleia le faagasologa o le pala, ma e iai se aafiaga le lelei i fatugaʻo.
iʻuga
O polotini o se vaega taua o sela uma, a'au, totoga i le tino o le tagata. O polotini e nafa ma tulafono faatonutonu, afi, felauaiga, malosi ma gaioiga metabolic. O mea faʻapipiʻi e aʻafia i le faʻaogaina o minerale, vitamini, gaʻo, gaʻo, faʻateleina le puipuiga ma avea o se mea fau fale mo alava maso.
O le lava o le taumafa i aso taitasi o polotini (silasila i le Laulau Numera 2 “Manaomia e le Tagata mo Polotini”) o le ki lea i le faatumauina o le soifua maloloina ma le soifua manuia i le aso atoa.